Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da je rebalansom proračuna, koji će u četvrtak biti predstavljen na Vladi, za zdravstvo predviđeno 1,6 milijardi kuna, iznova apostrofiravši potrebu kvalitetne reforme rashodne strane tog sektora.
Marić je odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije Lider invest potvrdio da će u četvrtak na sjednici Vlade biti predstavljen rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za iduću godinu, koji bi se već idući tjedan mogli naći i u proceduri Hrvatskog sabora.
Kada je riječ o rebalansu, njime će se predviđati gospodarski rast viši od očekivanja.
"Finaliziramo makroekonomske projekcije, prema zadnjim podacima idemo i preko osam posto, što mislim da je jako, jako dobar rezultat, s obzirom da će Hrvatska predrecesijsku razinu BDP-a dosegnuti za manje od dvije godine", izjavio je Marić.
Ta stopa rasta veća od osam posto, pojasnio je, imala je i imat će do kraja godine reperkusije na proračunske prihode, koji će stoga u rebalansu biti "blago korigirani na više".
No manje dobra vijest je da rashodna strana proračuna raste i više od prihoda. Kao najvažnije stavke tog rasta pobrojao je indeksaciju mirovina u drugoj polovici godine, koja je uslijed inflacije bila nešto iznad očekivanja, veće izdatke od prvotno planiranih za mjere za očuvanje radnih mjesta, kao i veće
izdatke zbog ranije dogovorenog rasta plaća u državnoj i javnoj službi.
No, zdravstvo predstavlja najvažniju stavku, s obzirom i na dogovor s veledrogerijama i dugove koji se "vuku dulji niz godina", rekao je Marić te otkrio da iznos za zdravstvo predviđen rebalansom iznosi 1,6 milijardi kuna.
Ministar financija je iznova apostrofirao da je neminovno potrebna kvalitetna reforma zdravstva na rashodnoj strani.
Istaknuo je da će se ove godine za zdravstvo iz proračuna ukupno izdvojiti više od devet milijardi kuna kako bi se rokovi plaćanja držali na 180 dana za bolnice i 120 dana za ljekarne.
Izvijestio je da je s 30. rujnom dug bolnica prema veledrogerijama iznosio je 2,8 milijardi kuna, a ljekarni oko 400 milijuna kuna.
Pad udjela javnog duga u BDP-u već ove godine
S obzirom na brži rast rashoda od prihoda, za ovu godinu će biti predviđen i viši deficit od prvotno planiranog. Marić zasad nije želio otkriti točan iznos, kazavši tek da će biti iznad četiri posto, no da neće otići u "neku neodrživu razinu".
S druge strane, unatoč svemu, javni dug će do kraja godine zabilježiti smanjenje, apostrofirao je. "Pad udjela javnog duga u BDP-u već ove godine, što se tiče Vlade i fiskalne politike, sigurno je nešto što želimo istaknuti, a to je jasna poruka i gospodarstvenicima i poduzetnicima, svima nama u
Hrvatskoj, ali i međunarodnoj zajednici", izjavio je Marić, apostrofirajući da to smanjenje Hrvatsku vraća na putanju prije početka koronakrize.
Projekcija inflacije za ovu godinu i nadalje će se, unatoč ubrzanju inflacije u drugom dijelu godinu, zadržati ispod tri posto. "No inflaciju jako ozbiljno shvaćamo, ne samo zbog mastriških kriterija već prije svega zbog standarda naših građana", izjavio je Marić.
Kada je riječ o pojedinim ministarstvima, "dobitnik" rebalansa će biti Ministarstvo obrane zbog nabavke višenamjenskih borbenih zrakoplova, dok će najveće smanjenje prihoda iz državnog proračuna zabilježiti Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, otkrio je potpredsjednik
Vlade i ministar financija.
Horvat i Butković o rebalansu proračuna
O svojim očekivanjima od rebalansa u utorak su na margini potpisivanja "Sporazuma o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost Republike Hrvatske", govorili i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Iako je u rebalansu najavljeno smanjenje proračuna njegova ministarstva, Horvat kaže kako se ne osjeća gubitnički te kako je sve moguće uštede trebalo staviti na raspolaganje resorima kojima je novac najpotrebniji.
Riječ je, kako je rekao, o 200 milijuna kuna od kojih će 60 milijuna kuna odmah biti prebačeno Ministarstvu unutarnjih poslova za isplatu usluga uklanjanja objekata na područjima zahvaćenim potresom.
Idućih godina, dodao je Horvat, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine očekuje značajno povećanje proračuna, jer je veliki korisnik novca iz europskih fondova.
"Pameti i novca nikad dosta", rekao je pak ministar Butković odgovarajući na pitanje novinara o zadovoljstvu rebalansom. Napomenuo je da očekuje povećanje u prijedlogu proračuna za iduću godinu, od pola milijarde kuna. Ove godine se po njegovim riječima u resoru uspjelo uštedjeti 200 milijuna kuna, koje će biti preraspodijeljene - primjerice Jadroliniji i županijskim upravama za ceste.
Izvor: Hina/Vlada
