Hrvatski poduzetnici imaju investicijski potencijal, spremne projekte i njihova ulaganja mogu potaknuti gospodarski rast, istaknuto je na konferenciji "Mogućnosti EU fondova za poduzetnike - novo programsko razdoblje 2021.- 2027. godine" u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). - Ulaganje u privatni sektor donijet će najveću zaposlenost i osigurati dugoročno konkurentno gospodarstvo - rekao je predsjednik HUP-a Mihael Furjan naglasivši da su u prethodnom višegodišnjem financijskom okviru većinom sredstva EU-a završavala u javnom sektoru, i to primarno u infrastrukturnim projektima.
"Iako smo svjesni važnosti unapređenja infrastrukture u času u kojem je gospodarstvo teško pogođeno posljedicama pandemije i dodatno uzdrmano snažnim potresima, moramo biti svjesni da nas iz duboke krize jedino mogu izvući investicije u privatnom sektoru", poručio je Furjan i dodao da je realni sektor taj koji može u kraćem vremenu osigurati nova zapošljavanja, očuvanje radnih mjesta, brže stope rasta, a time i utjecati na socijalnu i zdravstvenu zaštitu i bolju kvalitetu života građana.
Svaka potpora u privatni sektor znači da se EU novcu dodaju i privatne investicije, rekao je i poručio da su poduzetnici spremni ulagati vrijeme i novac u gospodarski oporavak, ali im je potreban inicijalni zamašnjak koji može osigurati država.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak ističe da novo programsko razdoblje 2021.-2027. daje nove mogućnosti za ulaganje u razvoj gospodarstva, ulaganje u malo i srednje poduzetništvo upravo u vidu korištenja pametnih i zelenih tehnologija.
U novom programskom razdoblju, kako je navela, ići će se u smjeru pametne i zelene transformacije gospodarstva, a tu se otvaraju mogućnosti za korištenje više od 55 posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.
"Za IRI 2 natječaj pronašli smo pola milijarde kuna vrijednosti sredstava kroz uštede u okviru drugih ugovorenih projekata. Pokušavamo s Europskom komisijom dogovoriti da nam tu realokaciju dopusti", naglasila je Tramišak.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić slaže se da "Ekonomski oporavak i tranzicija k zelenom gospodarstvu mora biti prioritet, i da pristup pri tome treba biti balansiran" te objašnjava da je "Najveći multiplikativni učinak ona kuna koja je usmjerenja u realno gospodarstvo i zato na tome inzistiramo na našim internim sastancima", rekao je Ćorić.
Dopredsjednik HUP-ICT Hrvoje Balen je ministrove riječi ocijenio ohrabrujućim, dobrim korakom za daljnje razgovore, ali istaknuo da treba znati detalje.
"Zanima nas saznati točno što će činiti postotak koji je najavljen od premijera, jer ako taj postotak ne bude usmjeren u pravi privatni sektor, nećemo uspjeti stvoriti nova radna mjesta", rekao je, napominjući i kako javna nabava, o kojoj se puno govori, ne može biti poticaj hrvatskom gospodarstvu.
"Do sada smo bili uključeni kao promatrači i ne znamo što se u Planu oporavka zapravo nalazi. Čini se da postoje kratki spojevi između samih ministarstava, a sve se drži u tajnosti što kod nas poduzetnika kreira nepovjerenje. Očekujemo da nas se aktivnije uključi u izradu Plana", poručio je Balen.
Predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU Ana Fresl je podsjetila da je HUP u veljači proveo anketu među 1.700 poduzetnika na temu povlačenja sredstava iz fondova EU koja je pokazala da poduzetnici imaju spremne projekte.
Projekti se, kako je navela, odnose većinom na digitalnu transformaciju, proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Anketa je pokazala i da bi 80 posto ukupnih sredstava trebalo biti bespovratno.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je kako Vlada digitalnu transformaciju vidi kao temelj razvoja Hrvatske te kako će na brzinu prilagodbe uvelike utjecati konkurentnost naše radne snage.
"Potrebno nam je snažnije usklađivanje vještina radne snage s potrebama tržišta rada kroz poboljšanje suradnje dionika na tržištu rada s naglaskom na sustav obrazovanja", rekao je, dodajući i da se namjerava uložiti i značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i ESF+ u unaprjeđenje ljudskih potencijala i jačanje cjeloživotno usavršavanje i unapređivanje vještina.
"Iako smo svjesni važnosti unapređenja infrastrukture u času u kojem je gospodarstvo teško pogođeno posljedicama pandemije i dodatno uzdrmano snažnim potresima, moramo biti svjesni da nas iz duboke krize jedino mogu izvući investicije u privatnom sektoru", poručio je Furjan i dodao da je realni sektor taj koji može u kraćem vremenu osigurati nova zapošljavanja, očuvanje radnih mjesta, brže stope rasta, a time i utjecati na socijalnu i zdravstvenu zaštitu i bolju kvalitetu života građana.
Svaka potpora u privatni sektor znači da se EU novcu dodaju i privatne investicije, rekao je i poručio da su poduzetnici spremni ulagati vrijeme i novac u gospodarski oporavak, ali im je potreban inicijalni zamašnjak koji može osigurati država.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak ističe da novo programsko razdoblje 2021.-2027. daje nove mogućnosti za ulaganje u razvoj gospodarstva, ulaganje u malo i srednje poduzetništvo upravo u vidu korištenja pametnih i zelenih tehnologija.
U novom programskom razdoblju, kako je navela, ići će se u smjeru pametne i zelene transformacije gospodarstva, a tu se otvaraju mogućnosti za korištenje više od 55 posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.
"Za IRI 2 natječaj pronašli smo pola milijarde kuna vrijednosti sredstava kroz uštede u okviru drugih ugovorenih projekata. Pokušavamo s Europskom komisijom dogovoriti da nam tu realokaciju dopusti", naglasila je Tramišak.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić slaže se da "Ekonomski oporavak i tranzicija k zelenom gospodarstvu mora biti prioritet, i da pristup pri tome treba biti balansiran" te objašnjava da je "Najveći multiplikativni učinak ona kuna koja je usmjerenja u realno gospodarstvo i zato na tome inzistiramo na našim internim sastancima", rekao je Ćorić.
Dopredsjednik HUP-ICT Hrvoje Balen je ministrove riječi ocijenio ohrabrujućim, dobrim korakom za daljnje razgovore, ali istaknuo da treba znati detalje.
"Zanima nas saznati točno što će činiti postotak koji je najavljen od premijera, jer ako taj postotak ne bude usmjeren u pravi privatni sektor, nećemo uspjeti stvoriti nova radna mjesta", rekao je, napominjući i kako javna nabava, o kojoj se puno govori, ne može biti poticaj hrvatskom gospodarstvu.
"Do sada smo bili uključeni kao promatrači i ne znamo što se u Planu oporavka zapravo nalazi. Čini se da postoje kratki spojevi između samih ministarstava, a sve se drži u tajnosti što kod nas poduzetnika kreira nepovjerenje. Očekujemo da nas se aktivnije uključi u izradu Plana", poručio je Balen.
Predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU Ana Fresl je podsjetila da je HUP u veljači proveo anketu među 1.700 poduzetnika na temu povlačenja sredstava iz fondova EU koja je pokazala da poduzetnici imaju spremne projekte.
Projekti se, kako je navela, odnose većinom na digitalnu transformaciju, proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Anketa je pokazala i da bi 80 posto ukupnih sredstava trebalo biti bespovratno.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je kako Vlada digitalnu transformaciju vidi kao temelj razvoja Hrvatske te kako će na brzinu prilagodbe uvelike utjecati konkurentnost naše radne snage.
"Potrebno nam je snažnije usklađivanje vještina radne snage s potrebama tržišta rada kroz poboljšanje suradnje dionika na tržištu rada s naglaskom na sustav obrazovanja", rekao je, dodajući i da se namjerava uložiti i značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i ESF+ u unaprjeđenje ljudskih potencijala i jačanje cjeloživotno usavršavanje i unapređivanje vještina.
