Konačni epilog potresa koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolicu je 25.000 oštećenih zgrada i 86 milijardi kuna štete, a kako tu štetu sanirati na način da što više uključimo domaće građevinare i tako potaknemo oporavak cjelokupnoga gospodarstva bila je glavna tema konferencije Graditeljstvo nakon potresa u organizaciji HGK.
Svi sudionici složili su se kako nam uz promjenu zakona i propisa treba i promjena načina razmišljanja kako bi se ovaj generacijski pothvat obnove realizirao što brže i kvalitetnije. Jednako važno je da se u proces obnove uključe hrvatske tvrtke i proizvodi jer, kako kaže predsjednik HGK Luka Burilović, alternative ne smije biti.
„Potres zbog pandemije ne dobiva zasluženi medijski prostor, pogotovo ako uzmemo u obzir da je šteta koju je nanio jednaka vrijednosti 22 pelješka mosta“, istaknuo je Burilović i dodao je da je za sanaciju osigurano 200 milijuna dolara zajma od Svjetske banke za obnovu zdravstvenih i obrazovnih institucija i 683 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti. Burilović naglašava da se taj novac mora iskoristiti u potpunosti jer alternativa ne postoji, jer nemamo luksuz za krive korake.
Rekao je da je ovo prilika za obnovu Zagreba, za hrvatsko graditeljstvo, ali i gospodarstvo uopće. „Zato je bitno da se kvalitetno i pravovremeno pripremimo, da znamo koji su to sve kriteriji za povlačenje sredstava za obnovu i koji su problemi na terenu nam mogu poremetiti planove. Iznimno je važno da u cijelom tom procesu zaposlimo naše ljude, smanjimo uvoz stranih radnika i domaćim proizvođačima damo prioritet u obnovi – ukratko, da ugrađujemo hrvatsko“, istaknuo je Burilović, dodavši kako će najveći izazovi biti nesređeni vlasnički odnosi u zgradama, nejasno formiranje cijena i nejasna dinamika obnove te moguća nestašica materijala na skladištima.
Čovjek koji će dirigirati procesom obnove, v.d. ravnatelja Fonda za obnovu, Damir Vanđelić, pobliže je objasnio kako će teći procedure sanacije i važnost ovog procesa za hrvatsku građevinu.
„Sreća u nesreći je da sad ima posla za sve. Ukupan građevinski sektor je u 2019. imao prihode 18 milijardi kuna, a obnova bi trebala teći dinamikom od tri do četiri milijarde kuna godišnje, to je jako veliko povećanje građevinskih radova. Što se tiče pravila za podnošenje zahtjeva za obnovu, vlasnici moraju predati zahtjeve na ministarstvo, a nakon njihove odluke ti zahtjevi dolaze nama na organizaciju obnove. Dakle, i na vlasnicima i suvlasnicima je dio odgovornosti u procesu obnove. Imamo alate za ubrzavanje procedura javne nabave jer vlasnici nekretnina nisu njeni obveznici, a unutar samog Fonda će biti uspostavljeni mehanizmi za prevenciju malverzacija kako bi se zaštitio državni novac“, rekao je Vanđelić, dodavši kako se ne boji izazova i pritisaka s kojima će se sigurno susresti.
„U poslijepotresnoj obnovi bit će posla za sve, jer će trebati projektirati i nadzirati, organizirati i izvesti sanaciju. Dakle, imamo sredstva, imamo postavljen zakonodavni okvir, imamo pametne i vrijedne ljude te nas ništa ne sprječava da napravimo odličan posao“, izjavio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rezimirala je stanje i trendove u sektoru građevinarstva i prisjetila se procesa procjene štete i obnove u kojem je i sama sudjelovala na terenu od samog početka. Poseban naglasak u svojim izlaganjima je stavila na uključivanje domaćega gospodarstva i Katalog hrvatskih proizvoda HGK koji će u tome pomoći. „Kratkoročni cilj je da se pri obnovi ugrađuju hrvatski proizvodi i da ovo bude svojevrsni početak dugoročnog jačanja konkurentnosti našega građevinarstva, a dugoročni cilj je da u narednih deset godina naše tvrtke moderniziraju proizvodnju i pokažu da mogu stati uz bok međunarodnoj konkurenciji. Tome može itekako pomoći i Katalog hrvatskih proizvoda HGK u kojem je dostupno gotovo 3500 vrhunskih proizvoda, od čega je dobar dio vezan uz izgradnju i opremanje“, pojasnila je Čagalj. Rekla je i kako sektoru graditeljstva treba ukinuti zabranu izvođenja građevinskih radova ljeti jer se time guši razvoj cijele jedne industrije koja je Hrvatsku već dvaput izvukla iz krize. Apostrofirala je i važnost pojednostavljenja javne nabave, odnosno sprječavanja tvrtki koje ne mogu izvesti radove za koje se natječu da otežu i usporavaju procedure žalbama i drugim potezima.
Dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić je naglasio da se trenutno dovršava opsežna knjiga koja se bavi tematikom obnove te kroz konkretne primjere donosi sve segmente i korake vezane uz sanaciju. „To će biti odlične smjernice za sve dionike obnove, olakšat će i ubrzati posao struci jer znanja o potresnom inženjerstvu nisu bila toliko raširena. Vjerujem da će to biti jedna od najčitanijih knjiga u idućem periodu“, najavio je Lakušić koji kao najveći izazov vidi osiguravanje dovoljnog broja timova za realizaciju projekata te javnu nabavu.
Na panelu koji se bavio konkretnim izazovima na terenu, koji čekaju domaće proizvođače, rečeno je da su najveći izazovi komplicirana javna nabava, problemi s vlasništvom i jeftina strana konkurencija.
Predsjednik Udruženje graditeljstva HGK Zlatko Sirovec iz tvrtke Tehnika rekao je kako ima jako negativna iskustva s javnom nabavom u Hrvatskoj. „Moraju se propisivati jasni, unificirani kriteriji“, istaknuo je, a s njim se složio i predsjednik Udruženje upravljanja zgradama HGK Dražen Pomper iz tvrtke Monel naglasivši kako će veliki problem pri obnovi biti i međuvlasnički odnosi jer se za etažiranje traži stopostotna suglasnost, a bez tog nema pomoći Fonda za obnovu. „To je nepremostiva prepreka“, požalio se Pomper.
Ivan Markić, predsjednik Udruženja tehničkog projektiranja HGK, istaknuo je kako je komplicirana regulativa javne nabave trn u oku i da stoga treba pomoći svima koji ulaze u proces javne nabave. „Nama će trebati godine da se pokrenu konkretni radovi ako ne promijenimo propise, a to znači da nećemo biti u mogućnosti povući EU sredstva“, upozorio je Markić dok je predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK Tomislav Trčak iz Samoborke poručio kako je potres za njih svojevrsna sreća u nesreći iz koje će izvući maksimum. „Nadam se da će nas u procesu obnove naše institucije štititi barem upola kao što druge zemlje štite svoje proizvođače. Mi imamo dosta tržišnih utakmica u nogama i bit ćemo itekako konkurentni, ali ta pozicija prvog među jednakima bila bi nam veliki vjetar u leđa“, zaključio je Trčak.
U sklopu konferencije je i državni tajnik u MGPI-u Željko Uhlir detaljnije prezentirao procedure u realizaciji obnove zgrada rekavši kako je zakonski okvir izrađen te da će nastojati dati građanima sve odgovore na njihova pitanja kako bi se zahtjevi što lakše podnosili. „Obnova je rastavljena na elemente, može biti samostalna ili organizirana, a procedure se razlikuju i o tome je li konstrukcijska ili cjelovita“, pojasnio je.
Nina Dražin Lovrec, predsjednica HKIG-a, Tihomil Matković, predsjednik Udruženja arhitekata HGK i pomoćnik ministrice kulture i medija Davor Trupković sudjelovali su na panelu na kojem se razgovaralo o pogledu struke na obnovu.
Dražin Lovrec je pohvalila institucije što su slušale struku i prihvatile njihove prijedloge u legislativu. „Pred strukom je veliki izazov i odgovornost kompletne provede sanacije, ali naši inženjeri imaju potrebna znanja i iskustva. Ovo će dobro doći i mlađim kolegama da se kroz praksu pripreme za ovaj dugotrajan proces.
Matković je kazao kako napokon imamo zakonodavni okvir i sad možemo raditi. „Krajnje je neophodno uključiti direktne predstavnike građevinske industrije bez kojih nema pomaka naprijed. Dobili smo ozbiljan novac iz fonda solidarnosti, sad se moramo organizirati i odraditi posao, a tu je multidisciplinarni pristup ključan.
Trupković je istaknuo da konzervatori neće bit kočnica u obnovi jer samo uz suradnju svih struka možemo doći do pravih rješenja. „Treba nam studiozan pristup ovoj kompleksnoj sanaciji, problemi nisu nerješivi, a statička poboljšanja se mogu ostvariti i u kulturno zaštićenim građevinama. Problem je veliki deficit stručnjaka koje moramo, uz podizanje cijena rada, vratiti u Hrvatsku.
