Jesenske procjene Europske komisije bitne su za Hrvatsku iz nekoliko osnovnih razloga. Jedan od njih je da su jesenske procjene u protekle tri godine gotovo u potpunosti odgovarale konačnim podacima o realnom kretanju BDP-a, drugi jer pokazuju kretanja u Hrvatskoj u odnosu na druge članice EU, a treći jer promjena u tim procjenama, u odnosu na prethodne, pokazuje bolji ili lošiji smjer u kretanju ekonomije pojedine zemlje u odnosu na druge članice iz perspektive Europske komisije. Pored toga, procjene za narednu godinu bitne su i zbog usporedbe s ostalim članicama.
Globalna ekonomija pa tako i gospodarstvo EU ove su godine pod snažnim negativnim utjecajem pandemije izazvane širenjem koronavirusa. Snažniji utjecaj pandemije na gospodarstvo EU započet je u drugoj polovini veljače širenjem virusa u Italiji, a onda i u drugim članicama tako da je već u prvom dijelu godine došlo do velikog revidiranja procjena Europske komisije. Točnije, procjene rasta BDP-a za ovu godinu od 1,4% za Europsku uniju i 2,6% za Hrvatsku, izmijenjene su krajem travnja na pad BDP-a od -7,4% za EU te -9,1% za Hrvatsku.
Veliki pad za Hrvatsku temeljio se najviše na strukturi gospodarstva u kojoj visoki udio ima turizam, ali je glavna turistička sezona ipak bila nešto bolja od očekivane. Stoga su posljednje procjene Ministarstva financija o padu BDP-a u ovoj godini od -8,0% s kraja listopada bile bolje od onih iz svibnja kada se procjenjivao pad od -9,4%.
Danas objavljene jesenske procjene Europske komisije također idu u tom smjeru pa su, u odnosu na prethodne, povećane procjene za sve članice osim za Španjolsku, Maltu i Sloveniju.
Za Hrvatsku je procjena povećana s prethodnih -10,8% na -9,6%, što je i dalje osjetno veći oporavak pored Francuske. Prema procjenama Europske komisije takav bi se rast trebao temeljiti na oporavku domaće potražnje, prvenstveno pod utjecajem oporavka sklonosti potrošnji te rastu investicija, ponajviše onih financiranih sredstvima različitih EU fondova, uključujući i obnovu nakon potresa. Rastu BDP-a bi trebao doprinijeti i oporavak robnog izvoza, pod utjecajem oporavka najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, dok je snažniji oporavak izvoza usluga, odnosno ponovni rast prihoda od turizma i dalje upitan zbog upitnih negativnih utjecaja pandemije na globalnu potražnju za putovanjima. pad nego po zadnjoj procjeni Ministarstva financija od 8,0%, a Hrvatska je ostala među tri članice za koje se procjenjuje najveći pad BDP-a u ovoj godini. S druge strane, s procijenjenim rastom od 5,7% u idućoj godini Hrvatska bi trebala zabilježiti najdinamičniji
