„Lepoglavska spojnica“ (nova pruga Lepoglava – Krapina, u sklopu koridora Čakovec-Varaždin-Lepoglava-Krapina-Zabok-Zagreb) projekt je u interesu triju sjevernih županija, i od strateškog je značenja za Republiku Hrvatsku iza kojeg stoji Vlada RH i ništa ga više ne može zaustaviti. Iako je projekt povezivanja varaždinske i krapinske pruge uvršten u Strategiju prometnog razvitka još 1999. godine, na njemu je u zadnjih šest mjeseci učinjeno više nego svo vrijeme od 1999. do danas. Izgradnjom Lepoglavske spojnice spaja se Beč sa Zagrebom i lukom Rijekom najkraćim putem i tako diže konkurentnost riječke luke. Kako sada svari stoje, ako ne bude značajnih poteškoća, do ljeta 2021. godine imat ćemo završenu studiju i sve preduvjete za daljnje aktivnosti na projektiranju i izgradnji. Osim za teretni promet, Lepoglavska spojnica važna je i za lokalni putnički prijevoz jer se u budućnosti njome očekuje i do 12 milijuna putovanja godišnje. - Neki su to od zaključaka sudionika „Lepoglavska spojnica – šansa za gospodarstvo sjevera Hrvatske“, održane u Županijskoj palači u Varaždinu u organizaciji Saveza za željeznicu i Varaždinske županije te pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatske gospodarske komore.
O trenutnom statusu izrade studijske dokumentacije za EU projekt „Projekt povezivanja željeznicom funkcionalne regije Središnja Hrvatska – Lepoglavska spojnica“ govorio je voditelj projekta Marko Car iz HŽ Infrastrukture koji je najavio skoro donošenje odluke kojom će točno trasom prolaziti nova pruga. Župan Radimir Čačić, jedan od glavnih zagovarača toga projekta na tribini je rekao to da će se osobno potruditi da se ovaj projekat realizira jer je on važan za građane.
- Riječ o daleko najvažnijem projektu Varaždinske županije. Poštivat ćemo struku, prihvatit predloženu varijantu i maknuti sitne lokalne interese jer je to u strateškom interesu ove zemlje. Na svako ulaganje u javni prijevoz ovakve vrste povrat je četiri puta veći i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske. Ako to prepoznamo, a nema razloga da ne prepoznamo, moramo biti dio te priče. Kad postajete dio propulzivne urbane regije, poput šire zagrebačke, to je sasvim druga dimenzija. U ovoj regiji trenutno željeznicom putuje oko 2 milijuna ljudi godišnje, od 20 milijuna ukupno na razini Hrvatske, a nakon završetka projekta samo na novoj pruzi očekuje se oko 12 milijuna putovanja godišnje što bitno povećava gospodarski potencijal Hrvatske i ove regije u svakom pogledu– kazao je pojasnivši kako bi izgradnjom pruge mogli prevoziti 40% ukupnog putničkog prometa u Hrvatskoj.
Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić naglasio je to da je do sada država imala druge prioritete. - Autoceste su bile golemi „zalogaj“ koji nije ostavljao puno prostora za druge projekte. Pred nama je sada veliki investicijski ciklus u željeznicu. U tijeku je evaluacija svih željezničkih projekata, a Lepoglavska spojnica, kao ključ za povezivanje tri županije sa Zagrebom, uvrštena je u prioritete. Struka će uskoro predložiti varijante, a nakon uključenja JASPERS-a i njihova odobrenja imat ćemo viski stupanj garancije da iz europskih fondova možemo dobiti novac za njenu izgradnju. –kazao je.
Župan međimurski Matija Posavec podsjetio je prisutne da je prva hrvatska pruga izgrađena upravo na području Međimurja pred 160 godina. -O željeznici moramo učiti iz svoje povijesti. 1860. godine izgrađena je prva pruga kroz Međimurje i bila je dio europske mreže. Koliko smo se pomakli od tada ako znamo da nam je danas prosječna brzina putničkih vlakova u Hrvatskoj 58 km na sat? Zato moramo voziti u 5. brzini da se što prije napravi ova pruga. Vjerujem u taj projekt jer je suradnja između svih dionika postojana, trajna, bez stranačkih interesa i u našim ovlastima potpuno nam je sve jasno. – istaknuo je župan.
Zamjenik župana krapinsko-zagorskog Anđelko Ferek Jambrek potvrdio je interes za projekt i dobru suradnju oko njegova napretka te ga podržao ističući podatke o velikim potrebama gospodarstva te županije za željezničkim prijevozom. Podršku projektu dali su i predstavnici prijevoznika. Renato Humić iz HŽ Putničkog prijevoza rekao je da su u budućoj organizaciji integriranog prijevoza putnika na cijeloj pruzi jako važne točke integracije željeznice sa ostalim vrstama prijevoza, od bicikla do autobusa, dok je Milan Brkić direktor Rail Cargo Carrier, najvećeg privatnog teretnog željezničkog prijevoznika podržao projekt jer on teretnim prijevoznicima omogućava kvalitetniju vezu sa Mađarskom, Austrijom, Češkom, Poljskom.
-Potrebni su nam logistički centri jer ih u Hrvatskoj nemamo za vlak od 700 m, što je u Europi normalno. Gradimo nove terminale za duljine vlakova od 400 metara – tako sami „potežemo ručnu kočnicu“. – kazao je. Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previđeni su elektrifikacija, izgradnja dva kolosijeka, kolodvora, stajališta, tunela te 17 kilometara potpuno nove pruge. To je prva nova pruga u Hrvatskoj o kojoj se razmišlja i prva koja se projektira, što je veliki pomak. Od 400 milijuna eura, koliko projekt ukupno vrijedi, oko 250 milijuna eura vrijedna infrastruktura izgradit će se upravo u Varaždinskoj županiji, što je najveći projekt ikad.
U sklopu izrade studije izvodljivosti koja je u tijeku, izrađuje se prognoza prometa, željezničkog prometnog modela i prometno – tehnoloških rješenja. Razrađuju se varijantna rješenja spoja željezničke pruge R106 (dionica Zabok – Krapina) i L201 (Varaždin – Golubovec), kao najzahtjevnije dionice na cijelom projektu. Prema sadašnjim saznanjima preko 50% trase bi bilo u tunelu ili na vijaduktu, dominantno u tunelu. Do sredine rujna očekuje se da će biti definirane 3 varijante ovog spoja, kao podloga za daljnju razradu dokumentacije.
Tribini su nazočile i saborske zastupnice Natalija Martinčević i Barbara Vupora Antolić.
