O promjenama Zakona o radu u RTL-u Danas govorio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Rekao je da je smisao socijalnog dijaloga traženje kompromisnog rješenja između želja sindikata i poslodavaca. Komentirao je i ekskluzivnu anketu koju je RTL danas objavio. "Vidjeli ste da većina građana podržava izmjene Zakona o radu i to znači da smo na dobrom putu jer anticipiramo ono što nekakva opća javnost misli", rekao je Aladrović.
Želi da se izmjena zakona donese u konsenzusu između svih strana. "Ako bude mogućnost poslodavcima nekakve fleksibilizacije i dugoročno njihove konkurentnosti da se isto toliko i budu zastupljena i prava radnika", rekao je.
Komentirao je i činjenicu da se u javnosti puno govori o radu od kuće kao o glavnoj temi izmjena. "Mislim da nas je ta tema samo osvijestila da imamo određene nelogičnosti, prenormiranosti u Zakonu u radu. Svakako osim rada od kuće, trebamo urediti i dodatni rad, omogućiti da oni koji žele mogu zaraditi dodatno uz klasičan ugovor o radu, trebamo se pozabaviti i temom velike količine ugovora na određeno vrijeme, tu imamo gotovo četvrtinu zaposlenika. Naći balans s jednim ciljem, da omogućimo da kroz krovni zakon u Hrvatskoj omogućimo da gospodarstvu bude konkurentno", kazao je Aladrović.
Do rješenja razgovorom, a ne štrajkom
Nije želio odgovoriti na pitanje boji li se štrajka. "Ne bih išao govoriti o tim za društvo lošim scenarijima. Trebamo sjesti i razgovarati i pokušati naći rješenje", kazao je i dodao kako su svjesni industrijskih akcija koje sindikati mogu izvesti.
"Od toga ne želimo krenuti. Želimo krenuti kao tri partnera s jednakim pravom glasa i da nađemo rješenje koje je svima dobro", kazao je i dodao da nitko ne može biti na dobitku s najavama štrajkova.
Mjere za očuvanje radnih mjesta
Na pitanje kada možemo očekivati da će se početi primjenjivati mjere za očuvanje radnih mjesta predstavljene prošli tjedan na Vladi, ministar je odgovorio da se mjere odnose na pomoć mikropoduzetnicima do 10 zaposlenih, pomoć određenim sektorima, hotelijerima, ugostiteljima, putničkom prijevozu i organizatorima kulturnih, sportskih i drugih događanja, i nekih možda manje velikim sektorima koji su zavisni o tim sektorima. Dodao je i da imaju mjeru skraćenog radnog vremena.
"To je oko 100 tisuća zaposlenika mjesečno do kraja godine", rekao je Aladrović.
"S obzirom da postoje određene mogućnosti da se dogode mini "lockdownovima" na određenim žarištima, tu smo predvidjeli da svima kojima bude zabranjen rad da mogu ostvariti ovu naknadu, da svima kojima bude ograničen rad da budu uključeni u ovu mjeru", rekao je i dodao da su time dali određenu izvjesnost do kraja godine poslodavcima i radnicima da "država stoji uz njih".
Očekuje nas dosta reformskih poteza
Na pitanje kada će reforme, ministar je kazao da smo već imali nekoliko krugova porezne reforme, a dodatni korak je najavljen i od siječnja sljedeće godine.
"Spominjali smo Zakon o radu. To je sigurno reformska mjera ako uspijemo naći konsenzus između svih strana, najavili smo reformu pravosuđa, sigurno ćemo je i učiniti, s reformom plaća u javnoj upravi ćemo sigurno krenuti do kraja godine. Očekuje nas dosta reformskih poteza, siguran sam da ćemo ih iznijeti do kraja", zaključio je Aladrović.
Izvor: Vlada / RTL
Želi da se izmjena zakona donese u konsenzusu između svih strana. "Ako bude mogućnost poslodavcima nekakve fleksibilizacije i dugoročno njihove konkurentnosti da se isto toliko i budu zastupljena i prava radnika", rekao je.
Komentirao je i činjenicu da se u javnosti puno govori o radu od kuće kao o glavnoj temi izmjena. "Mislim da nas je ta tema samo osvijestila da imamo određene nelogičnosti, prenormiranosti u Zakonu u radu. Svakako osim rada od kuće, trebamo urediti i dodatni rad, omogućiti da oni koji žele mogu zaraditi dodatno uz klasičan ugovor o radu, trebamo se pozabaviti i temom velike količine ugovora na određeno vrijeme, tu imamo gotovo četvrtinu zaposlenika. Naći balans s jednim ciljem, da omogućimo da kroz krovni zakon u Hrvatskoj omogućimo da gospodarstvu bude konkurentno", kazao je Aladrović.
Do rješenja razgovorom, a ne štrajkom
Nije želio odgovoriti na pitanje boji li se štrajka. "Ne bih išao govoriti o tim za društvo lošim scenarijima. Trebamo sjesti i razgovarati i pokušati naći rješenje", kazao je i dodao kako su svjesni industrijskih akcija koje sindikati mogu izvesti.
"Od toga ne želimo krenuti. Želimo krenuti kao tri partnera s jednakim pravom glasa i da nađemo rješenje koje je svima dobro", kazao je i dodao da nitko ne može biti na dobitku s najavama štrajkova.
Mjere za očuvanje radnih mjesta
Na pitanje kada možemo očekivati da će se početi primjenjivati mjere za očuvanje radnih mjesta predstavljene prošli tjedan na Vladi, ministar je odgovorio da se mjere odnose na pomoć mikropoduzetnicima do 10 zaposlenih, pomoć određenim sektorima, hotelijerima, ugostiteljima, putničkom prijevozu i organizatorima kulturnih, sportskih i drugih događanja, i nekih možda manje velikim sektorima koji su zavisni o tim sektorima. Dodao je i da imaju mjeru skraćenog radnog vremena.
"To je oko 100 tisuća zaposlenika mjesečno do kraja godine", rekao je Aladrović.
"S obzirom da postoje određene mogućnosti da se dogode mini "lockdownovima" na određenim žarištima, tu smo predvidjeli da svima kojima bude zabranjen rad da mogu ostvariti ovu naknadu, da svima kojima bude ograničen rad da budu uključeni u ovu mjeru", rekao je i dodao da su time dali određenu izvjesnost do kraja godine poslodavcima i radnicima da "država stoji uz njih".
Očekuje nas dosta reformskih poteza
Na pitanje kada će reforme, ministar je kazao da smo već imali nekoliko krugova porezne reforme, a dodatni korak je najavljen i od siječnja sljedeće godine.
"Spominjali smo Zakon o radu. To je sigurno reformska mjera ako uspijemo naći konsenzus između svih strana, najavili smo reformu pravosuđa, sigurno ćemo je i učiniti, s reformom plaća u javnoj upravi ćemo sigurno krenuti do kraja godine. Očekuje nas dosta reformskih poteza, siguran sam da ćemo ih iznijeti do kraja", zaključio je Aladrović.
Izvor: Vlada / RTL
