„Graditeljstvo je u svakoj zemlji poluga razvoja gospodarstva. Iako je niskogradnja tradicionalno jače područje graditeljstva, trendovi se mijenjaju pa stanogradnja, energetska obnova zgrada te sanacija nakon potresa daju neki novi smjer graditeljstva prema visokogradnji. Mijenjaju se trendovi i u radnoj snazi, od otpuštanja stručne radne snage za vrijeme recesije pa do uvoza radne snage zbog odlaska domaće u inozemstvo. Zatvaranjem granica zbog pandemije ponovo se vraća domaća radna snaga te ostaje u Hrvatskoj,“ rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj na panelu Sektor graditeljstva kao pokretač gospodarstva u dunavskoj regiji i šire, u sklopu današnje virtualne konferencije i B2B razgovora Žene i muškarci u sektoru graditeljstva u dunavskoj regiji i šire, koju organizira Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža Hrvatske (EEN) u suradnji sa Sektorskom grupom žensko poduzetništvo. Cilj ove virtualne konferencije je promocija potencijala ženskoga poduzetništva u sektoru graditeljstva te povezanim sektorima, kao što su energetske pametne zgrade, projektiranje, arhitektura, dizajn interijera, namještaja i ostalo.
Čagalj se osvrnula i na utjecaj koronavirusa i potresa na sektor građevinarstva u Hrvatskoj, naglasivši da sama pandemija nije imala veći utjecaj na sektor budući da su svi infrastrukturni radovi nastavili s radom i nijedno gradilište nije zatvoreno. Vrijeme korone mnogi su građani iskoristili za renoviranje svojih domova i uređenje okućnica. Problem je bio u nabavci materijala, ali se teretni promet iako uz poteškoće, nastavio odvijati pa su veliki centri i skladišta građevinskog materijala bili opskrbljeni. Odluke su rezultat zahtjeva HGK prema Vladi s ciljem opstanka građevinskoga sektora.
„Nakon što Zakon o obnovi od potresa bude donesen, očekujemo 10 do 15 godina radova na sanaciji te kroz te radove opstanak dijela građevinskog sektora,“ rekla je Čagalj, istaknuvši da se u prvu procjenu štete volonterski uključilo više od 500 inženjera građevinarstva i arhitekture, od čega 32 posto žena.
„Sektor donosi 18 milijuna poslova i 9 posto BDP-a na razini EU, što govori o njegovoj važnosti. Ključan je za oporavak ekonomije i na vladama je da povećaju investicije u infrastrukturu. Projekti mogu biti usmjereni na regije i gradove koji su najviše pogođeni koronavirusom,“ rekla je predsjednica Sektorske grupe Sustainable ConstructionEEN-a Katerina Tzitzinou, naglasivši da svaka nova izgradnja treba biti kvalitetnija i bolja te prije svega održiva.
Direktor tvrtke Pribila iz Slovačke Martin Pribila osvrnuo se nedostatak strane radne snage zbog krize koronavirusa, zatvaranje granica i rast cijena. „Perspektiva zelene gradnje nakon karantene je još naglašenija, kao i svijest o utjecaju na okoliš,“ rekao je Pribila.
„Građevinski sektor raste već 10-15 godina i ima veliki potencijal. Malo smo tržište, 1345 kompanija je u građevinskom sektoru, a kod njih 300 na čelu su žene, što je slično brojkama u regiji,“ rekla je Dragana Kokot iz Privredne komore Republika Srpska.
Gledajući sektor graditeljstva u zemljama u okruženju, Srbiji, BiH, Hrvatskoj, kao i ostalim zemljama dunavske regije, postoji kritičan broj tvrtki kojima upravljaju žene hvatajući se u koštac sa zaista zahtjevnim projektima koji čak i nadilaze granice njihove zemlje.
Iako na razini EU postoje određene inicijative za potporu projekata u sektoru graditeljstva – kao što su Sektorska grupa Europske poduzetničke mreže „Sustainable construction“, inicijativa Women4Energy koja se provodi u Njemačkoj te Sektorska grupa Women Entrepreneurship – žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene na ovim pozicijama.
