U travnju 2020. godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 25,5 posto manji u odnosu na travanj 2019. godine, što predstavlja najbržu dinamiku pada u novijoj hrvatskoj povijesti. Pad u ovogodišnjem travnju rezultat je mjera u borbi protiv koronavirusa, čija je primjena počela 19. ožujka, u punome obujmu trajale su gotovo cijeli travanj (tek 27. travnja započela je prva faza popuštanja mjera), a uključivale su, među ostalim, i obustavu rada dijela poduzetnika u djelatnosti trgovine te obustavu rada ugostiteljskih objekata.
Travanj je bio drugi uzastopni mjesec godišnjega pada realnoga prometa, što je posljednji puta zabilježeno u 2014. godini (u srpnju i kolovozu). Negativnim ostvarenjima u ovogodišnjem ožujku i travnju prethodio je uzlazni trend maloprodajnoga prometa, koji je u 67 mjeseci bio prekinut samo jednom (padom prometa u svibnju 2019. godine).
Na višegodišnji je trend maloprodajnoga prometa povoljno utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača (prema anketi čije rezultate objavljuje Europska komisija),kod kojega se od listopada 2014. do veljače 2020. godine bilježi uzlazni trend koji je prekinut sedam puta (tri puta u 2016., tri puta u 2017. i jednom u 2019. godini). Konkretno, u siječnju 2020. godine prvi je put zabilježeno pozitivno pouzdanje potrošača (veći je postotak pozitivnih u odnosu na negativne odgovore na pitanja u anketi). Na poboljšanje pouzdanja potrošača u posljednjim su godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015., 2017. i 2019. godine, a utjecale su na povećanje kupovne moći stanovništva. Ipak, u ožujku 2020. godine zabilježeno je pogoršanje pouzdanja potrošača u odnosu na ožujak 2019. godine.
Na kumulativnoj je razini, odnosno u prva četiri mjeseca 2020. godine, realan promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 6,3 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
Višegodišnja povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa rezultirala su time da je u 2019. godini prestignuta razina realnoga prometa iz 2008. godine. Taj je trend pozitivno utjecao i na kretanja vrijednosti osobne potrošnje, tj. najveće komponente BDP-a (u 2019. godini razina od 58,1 posto BDP-a), koja od trećega kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvarenirealan rast BDP-a kod kojega se u 2019. godini također bilježi veća razina od one iz 2008. godine.
Iako, rezultati ankete o pouzdanju potrošača (koje objavljuje Europska komisija) pokazuju da je u svibnju 2020. godine zabilježeno treće najveće godišnje pogoršanje pouzdanja potrošača (još od svibnja 2006. godine, tj. otkad su dostupni podaci za usporedbu), ipak je to pogoršanje bilo slabijeg intenziteta nego ono u travnju 2020. (koje je bilo najgore do sada). Također, kada se zbroje podaci Porezne uprave (informacije iz sustava fiskalizacije) koji su objavljeni za tri zasebna tjedna u svibnju, dolazi se do izračuna prema kojem je od 4. do 24. svibnja 2020. godine (popuštanje mjera počelo jeod 27. travnja) iznos računa u djelatnosti trgovine na veliko i na malo bio samo 1,9 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Stoga spomenuti podaci Porezne uprave upućuju na to da bi podaci za svibanj 2020. godine (koji bi trebali biti objavljeni krajem lipnja 2020.) mogli pokazati godišnji pad maloprodajnoga prometa, ali znatno sporije dinamike u odnosu na onu koja je zabilježena u travnju.
Na podatke o kretanjima maloprodajnoga prometa na razini cijele ove godine uvelike će utjecati trajanje pandemije uzrokovane koronavirusom, no još je uvijek teško predvidjeti buduća kretanja prometa u trgovini na malo.
