Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prošle je godine porastao za 7 posto, odnosno za 140 milijuna eura (s 2,02 na 2,16 milijardi eura) u odnosu na 2018 godinu. S druge strane, zabilježili smo još veći rast uvoza od 12 posto, odnosno za 365 milijuna eura (s 3,03 na 3,39 milijardi eura) pa nam je minus u vanjskotrgovinskoj bilanci porastao za 23 posto, s milijardu na 1,23 milijarde eura. Tako nam je i pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini pala za 3 posto u odnosu na 2018., sa 67 na 64 posto.
„I dalje najveće deficite bilježimo u razmjeni mesa, mlijeka te voća i povrća, što ukazuje na lošu strukturu i nisku produktivnost domaće poljoprivrede. Ova kriza je pokazala da samodostatnost u proizvodnji hrane nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje nacionalne sigurnosti. Zato je sad idealna prilika da u što većoj mjeri potaknemo razvoj domaćih proizvođača jer time smanjujemo negativnu bilancu i ovisnost o uvozu, paralelno jačajući cjelokupno gospodarstvo“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako građani već mijenjaju navike i više kupuju hrvatsko te da se taj trend treba promovirati i ubuduće.
Najviši udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti izvoza otpada na čokolade i druge proizvode od kakaa (7,9 posto), kukuruz (6,5 posto), cigare i cigarete (5,2 posto) te svježu i rashlađenu ribu (5,1 posto).
Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u šest skupina: žitaricama, ribi, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, proizvodima za hranu, duhanu te mesnim prerađevinama.
Gledajući ukupnu robnu razmjene Hrvatske s inozemstvom u 2019. također je zabilježen rast izvoza od 6 posto u odnosu na prethodnu godinu (s 14,5 na 15,4 milijardi eura). Istovremeno nam je uvoz narastao za 5 posto (s 23,7 na 24,8 milijardi eura) pa je u promatranom razdoblju ukupna pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 61 na 62 posto.
