U prosincu prošle godine zabilježen je rast obujma građevinskih radova za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec (prema sezonski i kalendarski prilagođenim privremenim podacima) te za 8,3 posto u odnosu na isti mjesec 2018. godine (prema privremenim kalendarski prilagođenim podacima). Na godišnjoj je razini usklađeno porastao obujam radova na zgradama (za 8,1 posto) te obujam radova na ostalim građevinama (za 8,7 posto) potvrđujući činjenicu široko rasprostranjenog rasta koji istodobno obuhvaća radove u niskogradnji i visokogradnji. Pritom je u svim mjesecima 2019. godine zabilježen međugodišnji rast građevinske aktivnosti koji je bio najviši (dvoznamenkast) u prvom kvartalu prošle godine, blago je usporio do trećega kvartala, da bi četvrti kvartal prošle godine ponovno obilježilo dinamiziranje rasta obujma građevinskih radova.
U takvim je okolnostima u 2019. godini u cjelini obujam građevinskih radova povećan za 8,3 posto u odnosu na 2018. godinu (prema privremenim izvornim, neprilagođenim pokazateljima) što je četvrta godina zaredom u kojoj se bilježi rast građevinske aktivnosti. Riječ je o znatno dinamičnijem rastu od onoga ostvarenog u prethodnoj godini te o najvišoj stopi rasta nakon 2008. godine. Slično vrijedi i za radove na zgradama koji rastu petu godinu zaredom, ali po blago nižoj stopi rasta (8,0 posto) nego u 2018. godini. Ohrabruje činjenica da je u 2019. godini, nakon pet godina kontinuiranog pada, zabilježen rast obujma radova na ostalim građevinama (za 8,6 posto) što je najviša stopa rasta nakon 2003. godine. Time je prvi put nakon 2008. godine zabilježen istodoban rast građevinske aktivnosti na zgradama i ostalim građevinama. Stoga je rast građevinske aktivnosti postao strukturno usklađen i stabilniji, temeljen na realizaciji većeg broja investicijskih projekata u visokogradnji i infrastrukturi, što je znatnim dijelom rezultat učinkovitijega korištenja raspoloživih sredstava iz fondova EU. Uravnotežena je i struktura odrađenih sati rada na gradilištima u kojoj se 51,1 posto odrađenih sati odnosilo na radove na zgradama, a 48,9 posto na radove na ostalim građevinama. Ostvarivanjem relativno visoke stope rasta građevinarstvo je dalo pozitivan doprinos rastu BDP-a u prošloj godini uz znatan doprinos u povećanju ukupnog broja zaposlenih. Unatoč kontinuiranom rastu u protekle četiri godine, obujam građevinskih radova i dalje je 37,4 posto manji nego u pretkriznoj 2008. godini.
Prema dinamici rasta građevinske aktivnosti Hrvatska se u prošloj godini ubrajala među vodeće zemlje u EU. Zasad raspoloživi podaci za 19 zemalja EU pokazuju da je u 2019. godini zabilježen rast građevinske aktivnosti u 16 zemalja, uz stagnaciju u Belgiji te pad u Španjolskoj (-2,3 posto) i Slovačkoj (-3,1 posto). Prosječan rast na razini EU27 ocjenjuje se na 2,4 posto.
Najviši je rast zabilježen u Rumunjskoj (+27,1 posto), Mađarskoj (+22,0 posto), Litvi (+8,3 posto) i Hrvatskoj (+8,2 posto prema kalendarski prilagođenim podacima). Visoko pozicioniranje Hrvatske ponajprije je rezultat rasta aktivnosti na ostalim građevinama (+8,7 posto prema kalendarski prilagođenim podacima) pri čemu je i na zgradama ostvaren znatno viši rast od europskog prosjeka (8,0 posto naspram 2,5 posto u EU27). Dodatno zadovoljstvo pruža činjenica da od ožujka 2018. godine rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj kontinuirano nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU. Uloga građevinarstva jača i u dijelu najrazvijenijih europskih zemalja (Njemačka, Švedska, Nizozemska) ublažavajući time razvojne probleme povezane s posustalom dinamikom rasta prerađivačke industrije.
Nastavak relativno visokog i stabilnog rasta građevinske aktivnosti očekujemo i u ovoj godini uz simultan rast aktivnosti na zgradama i ostalim građevinama. Podršku takvim očekivanjima daju predvidive investicije privatnog i javnog sektora poduprte sredstvima fondova EU uz dinamiziranje stanogradnje pri povoljnim uvjetima na tržištu rada, zadržavanju niskih kamatnih stopa i provedbi državnih poticajnih mjera. To potvrđuju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama s obzirom na to da je u 2019. godini u odnosu na prethodnu godinu izdano 5,6 posto više građevinskih dozvola (5,1 posto kod zgrada i 8,1 posto kod ostalih građevina), uz istodoban porast predviđene vrijednosti radova za 29,9 posto (20,6 posto kod zgrada i 43,3 posto kod ostalih građevina) te porast broja izdanih građevinskih dozvola za stanove za 31,2 posto.
