Prema podacima statističkog ureda Eurostat, u studenome 2019. godine maloprodajni je promet EU (obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47 – trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 1,9% (u Hrvatskoj 3,9%) veći u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Rastom prometa na razini EU u promatranome mjesecu nastavljen je uzlazni trend, koji kontinuirano traje od kolovoza 2013. godine.
Takav višegodišnji uzlazni trend maloprodajnoga prometa EU djelomično je rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja pouzdanja potrošača. Naime, promatrano prema tromjesečjima, od četvrtoga se tromjesečja 2013. godine bilježi kontinuirani godišnji rast zaposlenosti. Pouzdanje potrošača na razini EU negativnoga je predznaka, što je uobičajen slučaj, odnosno nijednom nije bilo pozitivnoga predznaka (prema podacima koji su dostupni od 1985. godine). Ipak, od travnja 2013. godine do veljače 2016. godine bilježio se kontinuirani trend godišnjeg povećanja pouzdanja potrošača. Od kolovoza 2018. godine bilježi se kontinuirano godišnje smanjenje pouzdanja potrošača, pri čemu se najizraženija smanjenja uglavnom bilježe kod ocjene potrošača kada je u pitanju općenita gospodarska situacija u posljednjih i budućih 12 mjeseci, što očito nije imalo toliki utjecaj na potrošnju da bi zaustavilo spomenuti uzlazni trend potrošnje u maloprodaji.
Promatrano po zemljama EU (podaci za Češku, Grčku, Cipar, Nizozemsku i Švedsku nisu dostupni), godišnji je rast prometa u prošlogodišnjem studenom na razini EU rezultat povećanja u većini zemalja EU, izuzev u Danskoj (-0,4%), Sloveniji (-2%), Slovačkoj (-4%) i UK (-1%), gdje je zabilježen pad.
U Hrvatskoj se od rujna 2014. godine (kod poduzetnika kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47) bilježi diskontinuirani trend realnoga rasta prometa u trgovini na malo, tj. otad su zabilježena samo četiri pada i jedna stagnacija prometa. Pritom su tri od spomenuta četiri godišnja pada (ožujak 2015. -0,8%, lipanj 2016. -0,5%, studeni 2016. -0,2% i svibanj 2019. -1,3%) bila vrlo spore dinamike.
U prvih je jedanaest mjeseci 2019. godine maloprodajni promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, realno 2,6% (u istom razdoblju 2018. godine 2,3%) veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, odnosno 11,9% veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa bilježe i hrvatski poduzetnici kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost, odnosno u prvih je jedanaest mjeseci 2019. godine realan maloprodajni promet u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4,5% veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine (kada je rast iznosio 4,3%).
Razina tog prometa u prosjeku je 3,3% veća u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Da bi 2019. godina završila većom razinom prometa od one iz 2008. godine, dinamika rasta realnoga prometa na razini cijele godine mora iznositi najmanje 1,5%, a s obzirom na to da trenutna dinamika kumulativnoga rasta iznosi 4,5%, vrlo je izvjesno da će to biti prva godina koja će razinom realnoga prometapoduzetnika kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost biti veća od one iz 2008. godine.
