U listopadu je zabilježen rast plaća na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je u listopadu ove godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6.496 kuna, što je 78 kuna više nego u rujnu te 215 kuna ili 3,4% više nego u listopadu prošle godine. Istodobno je bruto plaća na mjesečnoj razini povećana za 120 kuna, na iznos od 8.813 kuna, dok je na godišnjoj razini ona porasla za 318 kuna ili za 3,7%. Pri rastu potrošačkih cijena od 0,6% realan godišnji rast plaća bio je nešto niži i iznosio je 2,8% kod neto i 3,1% kod bruto plaće. Riječ je nastavku dinamičnijeg rasta bruto plaće u odnosu na rast neto plaće koji je prisutan od prosinca 2017. godine. Kontinuitet gospodarskog rasta i pozitivnih tendencija na tržištu rada obilježenih povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti stvara povoljno okružje za povećanje plaća, pri čemu nedostatak radnika određenih struka vrši dodatan pritisak na rast dijela plaća. Navedena su kretanja poduprta učincima poreznih promjena, stupnjevitim povećanjem plaća u državnim i javnim službama te rastom minimalne plaće.
U takvim je okolnostima sumarno u prvih deset mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8.745 kuna, što je nominalno 3,6%, a realno 2,9% više nego u prvih deset mjeseci 2018. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6.439 kuna, što je nominalno 3,2%, a realno 2,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom je najviši rast neto plaće ostvaren u Informacijskim uslužnim djelatnostima (+9,7%), Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+8,8%) te u Proizvodnji kože i srodnih proizvoda (+8,0%), dok je istodobno razina plaće najviše smanjena u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-6,3%), Šumarstvu i sječi drva (-3,8%) te Pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (-3,1%).
Plaće rastu i u drugim europskim zemljama uz, u pravilu, višu dinamiku kod sličnih tranzicijskih zemalja. Prema dosad raspoloživim podacima, među sličnim su zemljama u listopadu bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1.742 eura), Poljska (1.212 eura), Hrvatska (1.187 eura), Slovačka (1.132 eura) i Rumunjska (1.071 euro), a slijede ih Crna Gora (776 eura), Bosna i Hercegovina (736 eura) i Sjeverna Makedonija (622 eura). Pritom Hrvatska i slične zemlje bilježe natprosječan rast troška rada u odnosu na prosjek Europske unije, ponajprije kao rezultat dinamičnijeg rasta troška plaća. Tako je u trećem kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine trošak rada u Hrvatskoj povećan za 5,0%, što je iznad prosječnog ostvarenja u EU 28 (3,1%), ali i niže od većine sličnih zemalja EU10, izuzev Slovenije i Litve. Gotovo je identična situacija i s troškom plaća sadržanom u trošku rada koji je istodobno u Hrvatskoj povećan za 6,0% (u EU 28 za 3,2%), što je niže nego u svim zemljama EU 10, osim Slovenije. Očito je da dinamičan rast troška plaća u Hrvatskoj zasad ne narušava konkurentnost u odnosu na slične zemlje, osobito jer se u dijelu zemalja (Mađarska, Bugarska i Rumunjska) on u pravilu kreće po visokim dvoznamenkastim stopama rasta.
Očekujemo da će se rast plaća nastaviti i u narednom razdoblju pri održavanju gospodarskog rasta i pozitivnih pomaka na tržištu rada. Dodatan će utjecaj na rast plaća imati promjene u okviru četvrtog kruga porezne reforme i daljnje podizanje iznosa minimalne plaće na početku sljedeće godine te realizacija postignutih sporazuma sa sindikatima oko povećanja plaća u okviru državnog i javnog sektora.
