„Iza nas je još jedna godina s kojom možemo biti umjereno zadovoljni. Svi bitni makroekonomski pokazatelji su pozitivni. Zabilježili smo još jednu rekordnu turističku sezona, a rastu nam i potrošnja i investicije. Taj rast još uvijek nije po stopama koje priželjkujemo, ali dovoljan je da budemo optimistični za iduću godinu. Idemo u dobrom smjeru, ali moramo pojačati tempo – to je poruka koju konstantno šaljemo Vladi“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 3. sjednici Skupštine HGK.
Naglasio je da Komora redovito okuplja tvrtke iz različitih industrija, sluša koji ih problemi muči i koja rješenja predlažu, a onda to komunicira prema kreatorima politika.
„Tako smo i ove godine održali brojne sastanke s ministrima iz različitih resora i Državnim inspektoratom. Cilj nam je da sve probleme koji vas muče jasno predočimo zakonodavcima i da se što brže i bezbolnije riješe. Dakle, nastavljamo biti glas gospodarstva, vaš glas, i tu nikad nećemo posustati. A znam da ni vi nećete posustati u razvoju vašeg poslovanja. Stoga moramo nastaviti zajednički gurati naprijed i maksimalno iskorištavati prilike koje nam se nude“, poručio je Burilović.
Potpredsjednik HGK za industriju u energetiku Tomislav Radoš predstavio je projekt Digitalna komora koji korisnicima nudi sedam e-usluga putem kojih će se ubrzati komunikacija i unaprijediti odnosi s članicama. „Trenutno je na Digitalnu komoru registrirano preko 20.000 korisnika. Projekt je u završnoj fazi, a od siječnja iduće godine će svim korisnicima nuditi punu funkcionalnost. No, tu nije kraj priče jer ćemo sve dostupne usluge kontinuirano razvijati i prilagođavati korisnicima kako bi unaprijedili i njihovo i naše poslovanje. Sljedeće godine pokrećemo i moj e-ured preko kojeg će se moći organizirati kompletno poslovanje preko clouda, a napravit ćemo i platformu za crowdfunding kako bi olakšali malim tvrtkama pristup financijskim sredstvima“, pojasnio je Radoš.
Od planiranih prihoda Komore za 2019. godinu od 250 milijuna kuna, realizirano je sedam posto manje (233 milijuna). „Riječ je o kašnjenju realizacije prodaje nekretnina zbog nesređenog imovinsko-pravnog stanja koje smo naslijedili. Izostali su i neki transferi EU sredstava zbog procedura na koje nemamo utjecaja. Shodno tome smo smanjivali i rashode jer ne želimo trošiti više nego što imamo. Tu se držimo principa koji zagovaramo i na razini države“, pojasnio je Burilović, nakon čega je prijedlog Izmjena i dopuna Financijskog plana HGK za 2019. godinu jednoglasno usvojen.
Unisono je izglasan i Prijedlog Financijskog plana HGK za 2020. godinu prema kojem su planirani prihodi od 233 milijuna kuna, a planiran višak prihoda nad rashodima će iznositi 28,8 tisuća kuna. Prioriteti u programu rada Komore za iduću godinu su digitalizacija, demografija i tržište rada, priprema makro i mikro strateških odrednica te upravljanje i razvoj ljudskih resursa.
U sklopu dnevnog reda prihvaćen je i prijedlog Plana o izmjenama i dopunama Plana gospodarenja nekretninama HGK, prijedlog Liste arbitara Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK u postupcima sa i bez međunarodnog obilježja, a objavljene su i presude te predložen Pravilnik o Sudu časti pri HGK.
