„Sport je jedan od najvećih svjetskih biznisa. Globalna sportska industrija teška je oko 500 milijardi dolara, a procjenjuje se da će do 2022. narasti na preko 600 milijardi. Riječ je o ogromnom financijskom kolaču u kojem Hrvatska ima nesrazmjerno mali udio, u usporedbi sa sportskim rezultatima“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji Sva lica sporta – kompleksna uloga sporta u gospodarstvu, koju je organizirala HGK.
Naglasio je da nam sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega te da je promocija zemlje koju smo kroz njega dobili neprocjenjiva. „Zahvaljujući prošlogodišnjem svjetskom nogometnom prvenstvu za našu državu danas znaju u svakom kutku svijeta. Trenutno u sport investiramo tek 0,11 posto BDP-a po čemu smo zadnji u Europskoj uniji. Zato ovom konferencijom želimo osvijestiti važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i stručnjake“, poručio je Burilović.
Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora je apostrofirao kako je ovo prvi put da promišljamo o sportu kao ekonomskoj kategoriji. „Radi se o industriji, voljeli mi to ili ne, koja je samo u Europi teška 280 milijardi eura. Za vrijeme nogometnog svjetskog prvenstva u Rusiji realizirano je oko 12 milijardi poreznih prihoda, a inače se u tom razdoblju potrošnja kreće oko 8 milijardi. Dakle, nogometaši su pridonijeli potrošnji s 4 milijarde kuna, odnosno milijardu kuna koje su se slile direktno u proračun. Petina našeg turizma je povezana sa sportskim aktivnostima, oko 600 milijuna eura godišnje, to je ono što želimo pokazati danas“, izjavio je Mateša, dodavši kako sport doprinosi i građenju pozitivne percepcije države.
Ministar financija Zdravko Marić je ustvrdio kako oko 2 posto državnog proračuna ide za sport. „Svi ćemo se složiti da to nije dovoljno i da nikad i ne može biti dovoljno za sve ono što nam je sport kao državi dao. Trebamo stremiti da se financijska sredstva povećavaju, ali ja bi uvijek zadržao ovu poziciju, da smo pri dnu po novcu, a u samom vrhu po sportskim rezultatima. Uspjeli smo u zadnjih nekoliko godina povećati izdvajanja za sport praktički dvostruko, trenutno radimo na tome da se sredstva od igara za sreću što više usmjere u sport jer je olimpijska godina i moramo dati podršku svim našim sportašima i sportašicama. Značajno se povećavaju izdvajanja za sportsku infrastrukturu jer se tu radi prvi koraci prema uspjehu pa trenutno imamo oko 520 takvih infrastrukturnih projekata“, izjavio je Marić, uz napomenu da sport moramo približiti svim građanima.
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je rekao da Split s ponosom nosi titulu „najsportskijeg grada na svitu“. „Naši olimpijci, njih ukupno 73 osvojilo je 96 medalja. Ali moram spomenuti neke zastrašujuće brojke. Što se tiče izdvajanja za sport, 2016. Split je izdvajao 69 milijuna kuna, 2017. oko 72 milijuna, 2018. skoro 98 milijuna, a ove godine ćemo imati oko 93 milijuna kuna. To je 9 posto našeg proračuna. Za usporedbu, Zagreb ulaže oko 7 posto budžeta u sport, no tu pričamo o iznosu od milijardu kuna. Ali unatoč tome naš sport funkcionira, zahvaljujući čarobnjacima iz struke koji s malo novca rade čuda“, kazao je Opara, dodavši kako posebnu pažnju i investicije usmjeravaju prema inkluziji osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić je kontrirala Opari kazavši da je s 2 milijarde kuna ulaganja godišnje ipak Zagreb najsportskiji grad u Hrvatskoj. „Važno je da vidimo kako strateški integrirati sport u sve komplementarne djelatnosti. Krajnje je vrijeme da se promicanje sporta integrira u gospodarske tijekove. Najznačajnije ekonomske učinke sport generira u odnosu s turizmom, trgovinom i graditeljstvom. Njime se izravno stvara poslovna aktivnost koja ima visoki faktor povećanja radnih mjesta, značajan element iskustvenog gospodarstva i uspješan je u privlačenju talenata. Jača lokalna gospodarstva i daje odlične prilike za marketinšku promidžbu.
Tomislav Madžar, savjetnik predsjednice RH, naglasio je da je sport izuzetno važan za zdravlje stanovništva te da su izdvajanja za njega uvijek premala. „Nas odlikuje zajedništvo, inat i strast koji su neprocjenjivi u konačnim rezultatima. To se ne može nadoknaditi novcem, ali sport moramo podržavati u svakom obliku jer nas on spaja“, poručio je Madžar.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina govorio je o spoju turizma i sporta. „Nastojimo kroz naše vrhunske sportaše adresirati točno segmentirana tržišta i u tome smo jako uspješni. Oko 7 do 8 posto ukupnog budžeta HTZ-a ide u sport i to je veliki iskorak u odnosu na dosadašnju praksu“, istaknuo je.
O sportu kao alatu za brendiranje i promociju Hrvatske razgovarali su Vladimir Miholjević, direktor utrke CRO race, Miho Glavić, predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza, Jerko Trogrlić, direktor tvrtke Vajt i Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.
Konferenciju je zaključila Mirjana Čagalj poručivši da sport na europskoj razini generira preko 2 posto BDP-a te da je Hrvatska ispod tog prosjeka. „Cilj nam mora biti rast, a na tom putu će ključna biti ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu. Sve što uložimo u sport višestruko će nam se vratiti, kroz bolje zdravlje građana, njihovu bolju produktivnost na poslu i veće plaće. Sve to će blagotvorno djelovati i na zdravstveni, odnosno mirovinski sustav, ali i na tržište rada“, kazala je Čagalj.
„Sport je jedan od najvećih svjetskih biznisa. Globalna sportska industrija teška je oko 500 milijardi dolara, a procjenjuje se da će do 2022. narasti na preko 600 milijardi. Riječ je o ogromnom financijskom kolaču u kojem Hrvatska ima nesrazmjerno mali udio, u usporedbi sa sportskim rezultatima“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji Sva lica sporta – kompleksna uloga sporta u gospodarstvu, koju je organizirala HGK.
Naglasio je da nam sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega te da je promocija zemlje koju smo kroz njega dobili neprocjenjiva. „Zahvaljujući prošlogodišnjem svjetskom nogometnom prvenstvu za našu državu danas znaju u svakom kutku svijeta. Trenutno u sport investiramo tek 0,11 posto BDP-a po čemu smo zadnji u Europskoj uniji. Zato ovom konferencijom želimo osvijestiti važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i stručnjake“, poručio je Burilović.
Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora je apostrofirao kako je ovo prvi put da promišljamo o sportu kao ekonomskoj kategoriji. „Radi se o industriji, voljeli mi to ili ne, koja je samo u Europi teška 280 milijardi eura. Za vrijeme nogometnog svjetskog prvenstva u Rusiji realizirano je oko 12 milijardi poreznih prihoda, a inače se u tom razdoblju potrošnja kreće oko 8 milijardi. Dakle, nogometaši su pridonijeli potrošnji s 4 milijarde kuna, odnosno milijardu kuna koje su se slile direktno u proračun. Petina našeg turizma je povezana sa sportskim aktivnostima, oko 600 milijuna eura godišnje, to je ono što želimo pokazati danas“, izjavio je Mateša, dodavši kako sport doprinosi i građenju pozitivne percepcije države.
Ministar financija Zdravko Marić je ustvrdio kako oko 2 posto državnog proračuna ide za sport. „Svi ćemo se složiti da to nije dovoljno i da nikad i ne može biti dovoljno za sve ono što nam je sport kao državi dao. Trebamo stremiti da se financijska sredstva povećavaju, ali ja bi uvijek zadržao ovu poziciju, da smo pri dnu po novcu, a u samom vrhu po sportskim rezultatima. Uspjeli smo u zadnjih nekoliko godina povećati izdvajanja za sport praktički dvostruko, trenutno radimo na tome da se sredstva od igara za sreću što više usmjere u sport jer je olimpijska godina i moramo dati podršku svim našim sportašima i sportašicama. Značajno se povećavaju izdvajanja za sportsku infrastrukturu jer se tu radi prvi koraci prema uspjehu pa trenutno imamo oko 520 takvih infrastrukturnih projekata“, izjavio je Marić, uz napomenu da sport moramo približiti svim građanima.
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je rekao da Split s ponosom nosi titulu „najsportskijeg grada na svitu“. „Naši olimpijci, njih ukupno 73 osvojilo je 96 medalja. Ali moram spomenuti neke zastrašujuće brojke. Što se tiče izdvajanja za sport, 2016. Split je izdvajao 69 milijuna kuna, 2017. oko 72 milijuna, 2018. skoro 98 milijuna, a ove godine ćemo imati oko 93 milijuna kuna. To je 9 posto našeg proračuna. Za usporedbu, Zagreb ulaže oko 7 posto budžeta u sport, no tu pričamo o iznosu od milijardu kuna. Ali unatoč tome naš sport funkcionira, zahvaljujući čarobnjacima iz struke koji s malo novca rade čuda“, kazao je Opara, dodavši kako posebnu pažnju i investicije usmjeravaju prema inkluziji osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić je kontrirala Opari kazavši da je s 2 milijarde kuna ulaganja godišnje ipak Zagreb najsportskiji grad u Hrvatskoj. „Važno je da vidimo kako strateški integrirati sport u sve komplementarne djelatnosti. Krajnje je vrijeme da se promicanje sporta integrira u gospodarske tijekove. Najznačajnije ekonomske učinke sport generira u odnosu s turizmom, trgovinom i graditeljstvom. Njime se izravno stvara poslovna aktivnost koja ima visoki faktor povećanja radnih mjesta, značajan element iskustvenog gospodarstva i uspješan je u privlačenju talenata. Jača lokalna gospodarstva i daje odlične prilike za marketinšku promidžbu.
Tomislav Madžar, savjetnik predsjednice RH, naglasio je da je sport izuzetno važan za zdravlje stanovništva te da su izdvajanja za njega uvijek premala. „Nas odlikuje zajedništvo, inat i strast koji su neprocjenjivi u konačnim rezultatima. To se ne može nadoknaditi novcem, ali sport moramo podržavati u svakom obliku jer nas on spaja“, poručio je Madžar.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina govorio je o spoju turizma i sporta. „Nastojimo kroz naše vrhunske sportaše adresirati točno segmentirana tržišta i u tome smo jako uspješni. Oko 7 do 8 posto ukupnog budžeta HTZ-a ide u sport i to je veliki iskorak u odnosu na dosadašnju praksu“, istaknuo je.
O sportu kao alatu za brendiranje i promociju Hrvatske razgovarali su Vladimir Miholjević, direktor utrke CRO race, Miho Glavić, predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza, Jerko Trogrlić, direktor tvrtke Vajt i Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.
Konferenciju je zaključila Mirjana Čagalj poručivši da sport na europskoj razini generira preko 2 posto BDP-a te da je Hrvatska ispod tog prosjeka. „Cilj nam mora biti rast, a na tom putu će ključna biti ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu. Sve što uložimo u sport višestruko će nam se vratiti, kroz bolje zdravlje građana, njihovu bolju produktivnost na poslu i veće plaće. Sve to će blagotvorno djelovati i na zdravstveni, odnosno mirovinski sustav, ali i na tržište rada“, kazala je Čagalj.
