„Posebno izdanje časopisa Economist pokazuje da smo prepoznati kao društvo koje s velikim zanimanjem prati i prepoznaje kvalitetne i važne teme u gospodarstvu na globalnoj sceni. No, prenosi i jednu drugu poruku – da globalno gospodarstvo prati što se događa u Hrvatskoj“, rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore na predstavljanju posebnog izdanja magazina TheEconomist: Svijet u 2020. i konferenciji na tu temu.
„Imamo veliki potencijal. Napravili smo par dobrih koraka, no pred nama je još dug put. Ono što nam treba je promjena mentalnoga sklopa. Trebamo biti poduzetnici koji se okreću globalnom tržištu i tamo moramo tražiti prostor za rast. Jednako tako država nam ne smije biti primarni klijent. Treba nam odmak od javnog prema privatnom i inovacijama , a za to nam treba odlučnost i pozitivna agresija. Trebamo biti svjesni kako nitko neće naše gospodarstvo razviti do željenih razina osim naših poduzetnika i to u vidu trebaju imati i vlade i institucije. Ako se odmaknemo od starih navika, samo nebo nam je granica”, ističe Burilović. Dodao je kako se to ne može ostvariti u godini dana, no da vjeruje da je iduća godina idealna za presudne korake, “Vjerujem kako 2020. godina neće biti godina neiskorištenih prilika”, zaključio je Burilović.
Inače, u posebnom izdanju magazina TheEconomist: Svijet u 2020. donose se projekcije glavnih ekonomsko-političkih tokova u idućoj godini. Robert Čoban, predsjednik Color Press Group, istaknuo je kako se neka od predviđanja časopisa u prethodnim godinama nisu ostvarila, poput ishoda referenduma za Brexit i posljednjih izbora američkog predsjednika. „TheEconomist, koji smo doveli na tržišta Slovenije, Hrvatske, Austrije, Srbije i Sjeverne Makedonije, postao je oprezniji u svojim procjenama. Svijet sada bilježi sinkrono usporavanje. Izazov za društvo, ekonomije i budžete postaje tzv. srebrna plima, rast broja ljudi između 65 i 78 godina, koja je u posljednjih 70 godina udvostručena s 5,3 na 10,8 milijuna ljudi,“ ističe Čoban.
„Ova je godina bila puna važnih globalnih događanja. Bilježimo krize diljem svijeta, svjedočili smo vidljivim posljedicama klimatskih promjena, došlo je i do nove trke u naoružanju, a pratili smo i tehnološki uzlet Kine“, rekao je predsjednik hrvatske Vlade RHAndrej Plenković.
„Migracije i trgovinski ratovi, nastavak Brexita, politička fragmentacija uEuropskom parlamentu i parlamentima zemalja, kao i rast populizma obilježit će i iduću godinu. Najznačajniji globalni događaji bit će Brexit i američki predsjednički izbori, a gospodarski izazovi su predvidljivo usporavanje rasta na globalnoj razini i stagnacija na 3 posto. Za nas je značajno i hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije”, najavio je Plenković.
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, istaknuo je kako ekonomisti nisu uvijek jako dobri prognozeri, no konsenzus je da iduća godina neće biti onako loša kao što su mnogi najavljivali. „Špekuliralo se da bi i glavne ekonomije Europe i SAD-a mogle biti u recesiji, a sada takvi strahovi nisu prisutni. Usporavanje rasta je vjerojatno u odnosu na ovu godinu uz naglašene negativne rizike, posebice zbog neizvjesnosti u trgovinskim odnosima. Rizici su političke prirode i manje ekonomske”, rekao je Vujčić. Dodao je kako Hrvatsku čekaju izazovi uvođenja eura, a s obzirom na visoku euriziranost i već postojeće zadovoljavanje kriterija, uvođenje zajedničke valute moglo bi biti u izuzetno kratkom roku.
O budućnosti Velike Britanije i Brexitu je na konferenciji govorio i Joseph Edmund Johnson, bivši članBritanskog Parlamenta, član Konzervativne stranke, koji je obnašao dužnost državnog ministra za sveučilišta, znanost, istraživanje i inovacije. Napustio je Vladu svoga brata, premijera Borisa Johnsona, zbog neslaganja oko Brexita. „Referendum koji smo održali 2016. pokrenuo je najtežu krizu u Britaniji od građanskog rata sredinom 19. stoljeća. Spuštanje zavjese nakon pet desetljeća odnosa s Europskom unijom dovelo je do najtužnijeg dijela povijesti Velike Britanije. No, Winston Churchill je jednom rekao kako je najveći problem političkog samoubojstva činjenica da ga preživiš i moraš se s time nositi”, rekao je Johnson.
Istaknuo je da je Brexitpodijelio obitelji, političke stranke, i cijelu zemlju koja je bila poznata kao zemlja čvrstih i dugotrajnih institucija. Dodao je kako se nada da će se izlazak dogoditi što prije i očekuje da će sporazum s EU biti sličan onome što Unija ima s Kanadom. “Nakon toga najveći izazov za bit će integritet Ujedinjenog Kraljevstva. „Ostati u jednom komadu nakon posebnog statusa Sjeverne Irske i želja Škota mogla bi biti prilika za nove izloške u zagrebačkom Muzeju prekinutih veza,” zaključio je Johnson.
