Državni zavod za statistiku jučer je objavio podatke o kretanju vrijednosti investicija u 2018. godini prema kojima je njihova vrijednost iznosila 54,7 milijardi kuna. Ti su podaci dobiveni istraživanjem na namjerno odabranom uzorku među pravnim osobama i ne odgovaraju ukupnoj vrijednosti bruto investicija u fiksni kapital, ali njihovi trendovi i struktura ipak odgovaraju trendovima u kretanju ukupnih investicija.
Objavljeni podaci, prije svega, pokazuju da je nastavljen trend rasta investicija koji traje od 2016. godine. Pritom su bruto investicije u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu povećane za 4,1%, a samo u novu dugotrajnu imovinu, koje su iznosile 49,8 milijardi kuna, 6,8%. Raspoložive strukture pokazuju da je najveći dio ukupnih investicija ostvaren u prerađivačkoj industriji (8,9 milijardi kuna) te javnoj upravi i obrani (7,1 milijarda kuna). Najveći je dio tih ukupnih investicija financiran vlastitim sredstvima i zajedničkim ulaganjima (52,7%), pri čemu se taj udio znatno razlikovao po djelatnostima investitora. Tako je najveći udio vlastitih sredstava i zajedničkih ulaganja u ostvarenim investicijama zabilježen u rudarstvu i vađenju (97,0%), informacijama i komunikacijama (89,2%) te trgovini na veliko i malo (73,3%), dok je najmanje vlastitih sredstava, očekivano, uloženo u javnim djelatnostima, čije su se investicije u najvećoj mjeri financirale proračunskim sredstvima.
Promatrano prema vrstama imovine, najveći se dio investicija odnosio na investicije u građevinske objekte (45,6%) te na investicije u postrojenja i opremu (29,%). S obzirom na različite potrebe pojedinih djelatnosti za ulaganjima, teško je uspoređivati ove udjele po djelatnostima, ali se može navesti da su najveće udjele investicija u građevinske u ukupnim investicijama ostvareni u poslovanju nekretninama (82,9%) te u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (73,3%), odnosno može se govoriti o djelatnostima povezanima s turizmom. Istodobno se najveći dio investicija u postrojenja i opremu, očekivano, odnosio na prerađivačku industriju u kojoj je u postrojenja i opremu uloženo 58,7% ukupne vrijednosti investicija. a u građevinske objekte 27,1%.
Promatrano prema lokaciji investicija, odnosno investicijskih objekata, kudikamo najveći dio investicija u novu dugotrajnu imovinu ostvaren je u Gradu Zagrebu, a zatim u Istarskoj, Primorsko-goranskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok se najmanje investiralo u Požeško-slavonskoj županiji. Isto se tako može promatrati i struktura investicija po vrstama imovine po pojedinim županijama koja također znatno ovisi o strukturi gospodarstva pojedinih županija. Takva struktura pokazuje da je najveći udio građevinskih radova u ukupnim investicijama u novu dugotrajnu imovinu ostvaren u Dubrovačko-neretvanskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je najveći udio investicija u postrojenja i opremu istodobno ostvaren u Šibensko-kninskoj i Varaždinskoj županiji.
