Indeks obujma građevinskih radova nastavio je rasti i u rujnu, i to višom dinamikom nego u prethodna četiri mjeseca. Tako je prema sezonski i kalendarski prilagođenim privremenim podacima DZS-a obujam građevinskih radova u rujnu bio 3,0% veći nego u listopadu te istodobno, prema kalendarski prilagođenim podacima, 7,3% veći nego u rujnu prošle godine. Riječ je o nastavku solidnog i strukturno uravnoteženog rasta građevinske aktivnosti koji obilježava ovogodišnja kretanja. Pritom je dinamika rasta na mjesečnoj razini bila identična za radove na zgradama i na ostalim građevinama, a slično je i s podacima o međugodišnjem rastu (7,2% na zgradama i 7,5% na ostalim građevinama). Očito je da stabilan gospodarski rast popraćen rastom zaposlenosti i plaća te uspješnom turističkom sezonom kreira povoljno okružje za rast investicija u visokogradnji uz istodobno jačanje radova u niskogradnji poduprtih učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU.
U takvim je okolnostima sumarno u trećem kvartalu ove godine obujam građevinskih radova povećan za 5,9% u odnosu na treći kvartal prošle godine uz rast obujma radova na zgradama za 5,5% i obujma radova na ostalim građevinama za 6,5%. U odnosu na prethodna dva kvartala godišnji rast građevinske aktivnosti usporava, ali je i dalje riječ o solidnoj dinamici rasta. To potvrđuje i činjenica da je prema prvoj procjeni rasta BDP-a u trećem kvartalu ove godine realan godišnji rast bruto dodane vrijednosti građevinarstva iznosio 6,5%, što je najviši rast među djelatnostima proizvodne strukture BDP-a. Time građevinarstvo daje pozitivan doprinos ukupnom gospodarskom rastu zemlje.
Rast građevinske aktivnosti zabilježen je i u Europskoj uniji gdje je u rujnu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, ona povećana za 0,3%, uz stagnaciju radova na zgradama i rast radova na ostalim građevinama za 2,4%. Od 20 zemalja za koje su trenutno raspoloživi podaci, rast je zabilježen u 14, a pad u šest zemalja. Pritom je najviši rast zabilježen u Rumunjskoj (+28,9%) i Mađarskoj (+17,8%), dok je najizraženiji pad građevinske aktivnosti zabilježen u Španjolskoj (-10,0%) i Sloveniji (-8,1%). Hrvatska se prema visini rasta pozicionirala na visoko treće mjesto, s tim da od ožujka prošle godine rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj kontinuirano nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU.
Nastavak gospodarskog rasta te prolongiranje razdoblja niskih kamatnih stopa uz učinkovitije korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU pozitivno će utjecati na dinamiku investicijske aktivnosti i time na nastavak rasta obujma građevinskih radova u narednom razdoblju. To sugeriraju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama s obzirom na to da je u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 9,1% više građevinskih dozvola (7,5% kod zgrada i 17,3% kod ostalih građevina), uz istodoban porast predviđene vrijednosti radova za 29,5% (19,7% kod zgrada i 44,3% kod ostalih građevina).
