Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti koji izrađuje i objavljuje Svjetski gospodarski forum, ocijenjena je 63. pozicijom od 141 zemlje. Iako je time napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, ostala je najlošije ocijenjena članica EU. Druga najlošije ocijenjena članica, Grčka, bila je za četiri mjesta bolja od Hrvatske, a najlošije ocijenjene članice iz tzv. nove Europe, Rumunjska i Bugarska, bile su za 12 (Rumunjska), odnosno 14 (Bugarska) mjesta bolje od Hrvatske. Poboljšanjem ranga Hrvatske smanjilo se njezino zaostajanje za ostalim članicama EU u odnosu na prošlu godinu kada je druga najlošija članica Grčka bila bolja za 11 mjesta.
Najkonkurentnijim članicama EU ocijenjene su Nizozemska (na 4. mjestu) i Njemačka (na 7. mjestu), a od članica iz tzv. Nove Europe Estonija (31.) i Češka (32.). Hrvatska je bila najbolje rangirana u području Infrastruktura (32.), a najgore u području Poslovna dinamika (101.). Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila u području koje je bilo najlošije ocijenjeno prošle godine. Radi se o području Makroekonomska stabilnost gdje se Hrvatska poboljšala za čak 63 mjesta (sa 106. na 43. mjesto). Upravo je ovako velik napredak u ovome području Hrvatskoj omogućio poboljšanje ukupnoga ranga za pet mjesta, jer je zapravo u većini područja zabilježeno pogoršanje ranga. Naime, od 12 područja koja se ocjenjuju, u njih sedam Hrvatska je bila rangirana lošije nego prošle godine. Najveći je negativni pomak (s 81. na 101. mjesto) ostvaren u području Poslovna dinamika koje je postalo i najlošije ocijenjeno područje. Veći negativni pomak ranga ostvaren je i kod područja Tržište proizvoda (za 15 mjesta) i područja Kapacitet za inovacije (za 10 mjesta). Područje Kapacitet za inovacije ujedno je i ono koje najviše zaostaje za tzv. idealnim stanjem (nalazi se na samo 38% idealnog stanja) i to bez promjene u odnosu na prošlu godinu.
Iz ovogodišnjeg izvještaja o konkurentnosti iščitava se da je potrebno uložiti puno više napora u oblikovanju okruženja za poticanje i implementaciju inovacija i rasta poslovne dinamike te unapređenju konkurentnosti na domaćem tržištu i poboljšanju efikasnosti i kvalitete institucija odnosno usluga javnoga sektora.
