Podaci o broju zaposlenih iz administrativnih izvora u Hrvatskoj dosad su imali dosta manjkavosti, što je smanjivalo njihovu relevantnost i relevantnost administrativne stope nezaposlenosti u gospodarskoj statistici. Naime, mjesečni podaci o administrativnom broju zaposlenih i stopi administrativne nezaposlenosti tijekom godine su se objavljivali kao privremeni, čime je otežana realna godišnja i višegodišnja usporedba podataka.
Problem je bio u podacima o zaposlenima u pravnim osobama koji su se do 2014. godine dobivali obradom podataka redovitoga godišnjeg istraživanja i redovitoga mjesečnog istraživanja kojim je bilo obuhvaćeno 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a, a od 2014. godine obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD). Privremeni podaci su se godišnje revidirali podacima punog obuhvata sa stanjem 31. ožujka te su u odnosu na privremene uglavnom bili viši. Tako su, primjerice, konačni podaci o broju zaposlenih u 2018. godini na mjesečnoj razini bili u prosjeku 19,9 tisuća viši od privremenih, a stopa nezaposlenosti je u mjesečnom prosjeku bila 0,1 postotni bod niža. No i ovi konačni podaci znatno su se razlikovali od anketnih podataka (Anketa o radnoj snazi) dobivenih metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO). Administrativni broj zaposlenih je, naime, bio znatno niži, u prosjeku 2018. godine za čak 228 tisuća, a u prosjeku posljednje četiri godine za 210 tisuća. To je utjecalo i na različitu stopu anketne i administrativne stope nezaposlenosti te je anketna stopa bila uglavnom niža, u prosjeku posljednje četiri godine za 1,2 postotna boda. Razlika administrativne zaposlenosti i broja osiguranika mirovinskog osiguranja (iako se osiguranici ne mogu poistovjetiti s brojem zaposlenih), također je bila nerealno visoka. Primjerice, u 2018. godini broj osiguranika bio je viši za 95 tisuća od broja zaposlenih, a u prosjeku posljednje četiri godine za 73 tisuće.
Stoga je radi poboljšanja kvalitete podataka o zaposlenosti Državni zavod za statistiku danas objavio revidirane mjesečne podatke o broju zaposlenih od siječnja 2016. godine do srpnja ove godine prema promijenjenoj metodologiji (proširen je obuhvat zaposlenih u pravnim osobama te su uključene kategorije zaposlenih po osnovi radnog odnosa koje dosad nisu bile uključene u obuhvat, kao što su na primjer mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima, za koje se analizom utvrdio rastući trend, osobito od druge polovine 2018., te radnici izaslani na rad u inozemstvo). Revidirani podaci pokazuju znatno više razine zaposlenih u odnosu na ranije objavljene, što je utjecalo i na promjenu stope nezaposlenosti koja je sada niža. Tako je broj zaposlenih u prosjeku sedam mjeseci ove godine prema novoj metodologiji viši za 104,4 tisuće, a samo u srpnju za 109,6 tisuća. Stopa nezaposlenosti je u prosjeku sedam mjeseci spuštena za 0,5 postotnih bodova, a u srpnju za 0,4 postotna boda do 6,8%.
Napredak u praćenju podataka o stanju zaposlenosti vrlo je vrijedan zbog izuzetne važnosti ovoga podatka u gospodarskoj statistici zemlje.
