Mimohod najpoznatijom avenijom Sao Paula. Zapaljene svijeće i fotografije onih koje je pojeo mrak u razdoblju od 1964. do 1985. I povici "Nikad više diktatura!", upućeni predsjedniku desničaru Jairu Bolsonarou. Umirovljenom vojniku, koji je na počecima svoje političke karijere često pohvalno govorio o vojnoj diktaturi, ne jednom poručivši kako je tijekom tog razdoblja brazilske povijesti ubijen premalo ljevičara.
- Ovdje smo u spomen na generaciju koja je dala svoj život, one koji su mučeni i pogubljeni. Ovdje smo u spomen na žrtve vojne diktature, rekao je čelnik Stranke socijalizma i slobode Guilherme Boulos.
Prije dva tjedna objavljeno je službeno izvješće komisije, koje tvrdi da je za smrt ljevičarskog aktivista 1974. - riječ je o ocu aktualnog predsjednika Brazilske odvjetničke komore - kriva brazilska država, koja je tih godina sustavno ubijala političke protivnike. Ne ponudivši dokaze, Bolsonaro je ustvrdio da ga nije pogubio režim, nego teroristička organizacija Narodna akcija.
Odlukom koju je supotpisao ministar za ljudska prava, Bolsonaro je zamijenio četiri od sedam članova komisije.
- Sve što je komisija učinila, može otići u vjetar. Predsjednik Bolsonaro ignorira njezino postojanje, a njezin glavni cilj jest moralna satisfakcija obitelji palih u borbi za demokraciju, govori ljevičarska aktivisticaMaria Amelia de Almeida Teles, koja je 1972. godine oteta i mučena.
Bolsonaroa, koji je prije tri godine tijekom glasovanja za opoziv tadašnje predsjednice Rousseff, također ljevičarske gerilke koja je prošla torturu vojne diktature, svoj glas posvetio pukovniku koji je vodio jedinicu za mučenje, optužuju kako nastavlja s praksom progona političkih neistomišljenika.
- U Brazilu danas svakodnevno svjedočimo zastrašujućim primjerima fašističkih politika koje su provođene i tijekom diktature, poput nepravednog zatvaranja u narodu popularnih političkih prvaka ili ubojstava domorodačkog stanovništva. Čovjek je jučer završio u zatvoru jer je na nogometnom stadionu uzviknuo "Dolje, Bolsonaro!". To su ozbiljne stvari, zaključuje članica komisije za politička ubojstva i nestanke Vivian Mendes.
Brazil zbog odredbi Zakona o amnestiji iz 1979. nije sudio nijednome pripadniku vojne diktature, kao ni ljevičarskim gerilcima. 2014. Komisija za povijesnu istinu navela je da su tijekom vojne diktature u Brazilu netragom nestala 434 politička disidenta, a više od 50 tisuća ljudi je mučeno.
Izvor: HRT
Poveznica: https://vijesti.hrt.hr/533385/sao-paulo-mimohod-za-one-koje-je-pojeo-mrak
