Je li ta želja realno ostvariva? Na to pitanje treba odgovoriti jasno i utemeljeno: ako Ukrajina, koja već petu godinu teško, krvavo i hrabro zadaje sve teže udarce ruskom agresoru, u sljedećim danima i mjesecima bude primala stalnu i učinkovitu pomoć zapadnih saveznika, Rusija tu želju ne može ostvariti.
Iz obavještajnih izvora ove je subote predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio da „ruski predsjednik Vladimir Putin priprema uvjete za proširenje mobilizacije u Rusiji. Također, Putin namjerava dovesti dodatne postrojbe iz Sjeverne Koreje.“ Takvi su, kako je rekao Zelenski, „Putinovi planovi za ovu jesen, u kojima nema znakova mira“.
Zašto je to tako dramatično i zašto ponovno pomoć iz Sjeverne Koreje? Zelenski ima konkretan odgovor: „Brojke o ruskim gubicima govore same za sebe: u nepunih sedam mjeseci ove godine u ruskim oružanim snagama mobilizirana je 221.000 ljudi, a ruski gubici u istom razdoblju iznose 225.500 ljudi, od kojih je 131.000 poginulo, a 93.000 ranjeno. Najveći broj ranjavanja vrlo je težak jer je ruska medicinska skrb na prvoj crti bojišnice katastrofalno slaba.“
Ove su usporedbe zapanjujuće, ali treba reći da ruskoj javnosti ti podaci nisu dostupni, iako vijesti o tim planovima sve više kruže Rusijom. Angažiranje sjevernokorejske vojske još je teže prikrivati jer u Voronješkoj regiji od početka lipnja traju pripreme za smještaj 30 tisuća vojnika iz Sjeverne Koreje. Prema riječima Zelenskoga otkriveno je da „Sjeverna Koreja priprema transfer novih lansera za balističke rakete u Rusiju, što predstavlja izravnu prijetnju i drugim državama koje su u dometu tih dalekometnih raketa“.
Što Zelenski namjerava učiniti kako bi spriječio ovu rusku namjeru, koja dobiva sve jasnije konture? Njegov odgovor savezničkoj javnosti i ruskim agresorima ide u dva smjera: „Važno je da s našim partnerima izvršimo dovoljan pritisak na Rusiju kako bi prestala s agresijom i ne provodila nove mobilizacije.“
Zelenski priznaje da će to biti vrlo teško i zato u prvi plan stavlja ukrajinske obrambene napore: „Naše operacije dugoga dometa i naši udari srednjega dometa čine da sve više Rusa primjećuje Putinov rat i shvaća da ga ne treba produžavati. Moramo koristiti sva dostupna sredstva kako bismo poremetili planove Kremlja. To podrazumijeva jačanje obrane na prvoj crti bojišnice, povećanje pritiska na Rusiju učinkovitim udarima na vojne ciljeve velikoga dometa, diplomatske napore i međunarodnu potporu kroz suradnju sa svima koji nam mogu pomoći u približavanju miru.“
Upravo s tim ciljem Zelenski će posjetiti Bijelu kuću, gdje će se u utorak sastati s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom. Možda je slučajno, ako u ovoj svjetskoj krizi išta može biti slučajno, da su Sjedinjene Američke Države ovih dana zaustavile napade na Iran, koji je odgovorio na sličan način. Ta okolnost svakako olakšava put prema rješenju rata u Ukrajini i bitno smanjuje ulogu Rusije u podizanju ratnih napetosti.
U nedjelju je Zelenski održao sastanak s najvišim ukrajinskim zapovjednicima o provedbi udara dugoga dometa protiv Rusije. Detaljno su razmotreni prioritetni ciljevi i odobren nastavak operacija. Pritom je važno istaknuti novost da je, prema riječima Zelenskoga, „domet udara već premašio 3.000 kilometara, a Ukrajina nastavlja širiti sposobnost pogađanja ciljeva na još većim udaljenostima“.
Predsjednik Ukrajine objasnio je u poruci iz svojega ureda da „strateška dubina pozadine, koja je dugo bila jedna od ključnih prednosti Rusije, sada postaje ozbiljan problem za njihovo političko i vojno vodstvo jer je većina sustava protuzračne obrane koncentrirana oko Moskve, državnih rezidencija, Krimskog mosta i Sankt Peterburga“.
Zelenski je sa strateškog sastanka zapovjednika poručio: „Glavni cilj naš je dugoročni pritisak kako bismo Rusiju usmjerili prema diplomaciji ometanjem proizvodnje oružja, nanošenjem gubitaka naftnoj industriji i širem gospodarstvu te, na kraju, vraćanjem ovoga rata na njihov vlastiti prag.“
Predsjednik Ukrajine uoči sastanka s Trumpom otkrio je da je „Ukrajina već predstavila ruskom političkom vodstvu sve potrebne prijedloge za okončanje rata dostojanstvenim mirom. Svi naši partneri znaju što je potrebno. Naša preciznost učinkovito pomaže stvaranju uvjeta za pravu diplomaciju“, što dodatno potkrepljuje najnovijim činjenicama koje potvrđuju, pa čak i najavljuju mogućnost ozbiljnoga poraza ruske agresije:
„Ukrajinski napadi dugoga dometa već su paralizirali više od 20 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte. Napadi velikih razmjera nadjačavaju rusku protuzračnu obranu, dok su napadi na Moskvu i okupirani Krim nanijeli najveću političku štetu Kremlju. Nema više nijedne ruske rafinerije nafte koja nije bila oštećena ukrajinskim oružjem, a dronovi su stigli do Sibira i pogodili rafineriju u Omsku, udaljenu oko 2.500 kilometara od ukrajinske granice. Sljedeće godine povećat ćemo domet dronova s 3.000 na 10.000 kilometara, a već ove godine dosegnut ćemo 4.000 kilometara.“
U ponedjeljak, nakon sastanka sa zapovjednicima i na putu za London, gdje se trebao sastati s novim premijerom, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski primio je izvješće da je na privremeno okupiranom Krimu na borbenom položaju uništena lansirna i radarska jedinica protuzračne obrane sustava S-400.
To su argumenti koji pokazuju što Ukrajina može učiniti u nastojanju da do mira dođe na način koji Rusija, čini se, jedino razumije.
