Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva i hrvatskog veleposlanstva u Češkoj, u Pragu je postavljena spomen-ploča u čast hrvatskog književnika Augusta Šenoe u povodu 180. godišnjice njegova rođenja. Dvojezična spomen-ploča nalazi se na zgradi na Karlovom trgu (Karlovo námĕstí), inače površinom najvećem trgu u Pragu i Češkoj, gdje je Šenoa neko vrijeme stanovao tijekom studija na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta od 1859. do 1865. Izradu i postavljanje spomen-ploče financirao je Grad Zagreb, izradio ju je Centar za dizajn iz Zagreba, dok je autor idejnog nacrta bio praški arhitekt Vlado Milunić.
a prigodnoj svečanosti ploču su 17. listopada otkrili hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac te nasljednica obitelji Šenoa Jasmina Reis. Uz pedesetak članova HČD-a i drugih Šenoinih štovatelja koji su iz Zagreba doputovali autobusom, na svečanosti su bili i Lucija Močibob, stručna savjetnica Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava Grada Zagreba, voditelj Ureda za međunarodne odnose Grada Praga Martin Churavý, savjetnik za kulturu Gradske četvrti Prag 2 Jaroslav Šolc, savjetnica za kulturu Grada Velike Gorice Vesna Župetić, predsjednica Češke besede Zagreb Alenka Štokić, predsjednica Češko-hrvatskog društva Ivana Tichá, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj Lenka Kopřivová i drugi praški Hrvati i prijatelji Hrvatske.
Marijan Lipovac je u svom govoru kazao da se radi o osmom spomen-obilježju podignutom u Češkoj u čast nekog hrvatskog velikana na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u proteklih deset godina. U Pragu se već nalaze spomenik Nikoli Tesli, poprsje Vladimira Preloga te spomen-ploče u čast Stjepana Radića, Andrije Mohorovičića i Josipa Jurja Strossmayera, a izvan Praga svoje ploče imaju Josip Jelačić, u Napajedli, i Nikola Šubić Zrinski u Jindřichovom Hradecu.
»Zahvaljujući Hrvatsko-češkom društvu, ovdje u Češkoj je u zadnjih deset godina nastao jedan mali panteon hrvatskih velikana kojem se danas pridružuje i August Šenoa. Hrvatski velikan češkog porijekla sudbinski je odredio hrvatsku književnost, posebno svojim romanima, ali i hrvatsko-češke veze. Kao književnik, novinar i prevodioc bio je pravi posrednik dviju kultura, i tijekom šest godina života u Pragu i kasnije, do svoje prerane smrti. U entuzijazmu i poznavanju češkog jezika kasnije ga je nadmašio jedino Stjepan Radić koji je ove godine napokon dobio i svoju ulicu ovdje u Pragu. Kao i mnogi drugi Hrvati, Šenoa je u praškim kulturnim krugovima bio prihvaćen i osjećao se kao među svojima. Svaki istinski Šenoin štovatelj mora barem jednom doći u Prag jer ovdje su se dogodila barem tri važna događaja u Šenoinom životu. U Pragu je August postao Šenoa, odnosno upravo ovdje je svoje prezime koje se izvorno pisalo njemački (Schönoa), a koje potječe od češkog prezimena Šejnoha, prvi put službeno navedeno u pohrvaćenom obliku Šenoa. U Pragu je započela i Šenoina književna karijera – ovdje nastaju njegova prva književna djela, ovdje je počeo izgrađivati i brusiti svoj stil. I naposljetku, možemo reći da je u Pragu, odvojen od rodnog grada, Šenoa istinski zavolio Zagreb koji će kasnije imati središnje mjesto u njegovom književnom opusu. Bez Praga dakle ne bi bilo niti Prijana Lovre, niti Čuvaj se senjske ruke, niti Zlatarevog zlata, niti Seljačke bune, niti Branke, niti Povjesnica, niti drugih djela kojima se Šenoa uvrstio među hrvatske velikane. I na ovom mjestu, pred nekadašnjim Šenoinom praškim domom, mi Hrvati trebamo zahvaliti Pragu što stoljećima nadahnjuje i pozitivno usmjerava brojne naše velikane i mnoge druge koji su se ovdje školovali ili djelovali, od Fausta Vrančića do Vlade Milunića. To je dodatni razlog zašto trebamo voljeti Prag kao što ga je volio i Šenoa«, rekao je Lipovac.
Veleposlanica Troha kazala je da ploča podsjeća na kratko, ali upečatljivo razdoblje u životu Augusta Šenoe. »Svi smo odrastali uz Šenoine romane i njegove Povjesnice, djela koja su ne samo zbog svoje literarne vrijednosti već jednako tako i zbog svijesti o potrebi da se narodu približi njegova vlastita povijest, na neki način izašla iz književnih okvira i jednostavno postala neizostavnim dijelom našeg kulturnog identiteta. Šenoa zaslužuje da mu se oda počast ne samo kao piscu već i kao požrtvovnom javnom djelatniku, točnije dužnosniku čiji bi rad mogao biti uzorom mnogima«, kazala je Troha. Vladimir Bilek je podsjetio da je Šenoa bio nazočan i na osnivačkoj skupštini Češke besede Zagreb 1874. kada je održao govor na češkom, dok je Jaroslav Šolc spomenuo da se na području Praga 2 nalazi Zagrebačka ulica, a da je na Karlovom trgu više spomenika u čast čeških književnika. Među njima su i spomenici Šenoinim prijateljima Vítĕzslavu Háleku i Karolini Svĕtloj. Prije otkrivanja ploče potpredsjednica Udruge umjetnika August Šenoa iz Zagreba Danica Vukelić pročitala je odlomke iz Šenoine pripovijetke Prijan Lovro u kojima je Šenoa opisao svoja druženja s ostalim hrvatskim studentima, kao i neke od praških znamenitosti. Riječi zahvale nakon otkrivanja ploče uputila je Jasmina Reis, a zatim je uslijedilo druženje u hrvatskom veleposlanstvu. Članovi Hrvatsko-češkog društva svoj su boravak u Češkoj zaključili posjetom Čáslavu iz kojeg potječe obitelj Šejnoha, a posjetili su i Jindřichův Hradec gdje se na tamošnjem dvorcu nalazi ploča u spomen na vjenčanje Nikole Šubića Zrinskog i Eve iz Rožmberka.
Marijan Lipovac
