Nakon jučerašnjeg razgovora o Brexitu, predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da se na današnjem sastanku Europskog vijeća razgovaralo o temama migracija, sigurnosti i vanjskih odnosa."S aspekta Hrvatske, dio o migracijama jako je važan i bitan za nas, ali i za sve druge članice", kazao je premijer Plenković, dodavši da na sastanku istaknuo sve što se odnosi na istočnomediteransku i zapadnobalkansku migrantsku rutu, kao i naše napore koje ulažemo u sprečavanje nezakonitih migracija.Naveo je da smo prošle, 2017. godine imali registrirano oko 5.000 migranata, a ove godine njihov broj povećan je za 20 posto.
Suradnja hrvatske policije sa susjednim zemljama
"Hrvatska policija kvalitetno surađuje sa susjednim zemljama, odlično surađujemo s Frontexom čiji zrakoplov operira iz Zadra te pomaže nadzor kretanja ilegalnih migranata. Za nas je važno da se nastavi rad na Frontexu, na zajedničkim aktivnostima, gdje bi i europske snage čuvale vanjsku granicu EU-a tamo gdje problem kreće, na granici Turske i Grčke jer oba migrantska pravca koja idu prema Hrvatskoj dolaze iz tog smjera", rekao je Plenković te dodao da ćemo nastojati ispunjavati svoje obveze prema Fondu i prema Turskoj."Uplatili smo 5,4 milijuna eura Turskoj, dali smo 600.000 eura za Afriku, dajemo adekvatnu kontribuciju za rješavanje ovog problema i podržali smo napore za reviziju europskog sustava azila", kazao je Plenković, dodavši da će dovršavanje zakonskog paketa koji podrazumijeva usvajanje Dublinske reforme pridonijeti rješavanju pitanja sekundarne migracije.
U BiH izigran duh daytonskog i pariškog mirovnog sporazuma
Predsjednik hrvatske Vlade zadovoljan je načinom na koji su, u okviru rasprave o vanjskim odnosima, primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu."Pojasnio sam članicama i članovima Europskoga vijeća rezultate općih izbora u Bosni i Hercegovini, da smo zabrinuti zbog scenarija u kojem je u Federaciji većinski konstitutivni narod Bošnjaci izabrao člana Predsjedništva Hrvata suprotno većinskoj, vrlo uvjerljivoj volji Hrvata u BiH koji su glasali za dosadašnjeg člana Predsjedništva. Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban, španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron, a visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente", rekao je Plenković.
Naglasio je da je time izigran duh daytonskog i pariškog mirovnog sporazuma, da takav scenarij nije dobar za funkcioniranje Bosne i Hercegovine, niti za dobar osjećaj sva tri naroda, u ovom slučaju za hrvatski narod u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama", rekao je.Dodao je da apeliramo na članice EU-a, posebno na one koje su ujedno i članice upravljačkog odbora, da pomognu političkim akterima u BiH da usvoje novi izborni zakon koji bi bio pravedan i u skladu s presudom Ustavnog suda i koji bi onemogućio ovakvu svojevrsnu zlouporabu postojećih propisa koji su doveli do ove situacije."Dogovoreno je da će na razini Vijeća za vanjske poslove, nakon što se objave službeni rezultati biti provedena detaljna rasprava koja bi pomogla da se Europska unija više angažira na onome što je propušteno za ovaj izborni ciklus", kazao je premijer, istaknuvši da je govorio iz kuta zemlje koja je najangažiraniji odvjetnik europskog puta BiH.S predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i povjerenicom za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini razgovarat će o široj slici, o nizu tema iz našeg susjedstvu.
Brojne vanjskopolitičke aktivnosti u dvije godine mandata
Upitan da komentira vanjskopolitičke aktivnosti prve polovice mandata svoje Vlade, premijer Plenković kazao je da smo imali brojne aktivnosti i multilateralne nastupe."Kvalitetno smo se pozicionirali na razini Europskog vijeća, da govorimo o onome što znamo najbolje. Treba imati dobar osjećaj i ne pretjerati. S te sam strane zadovoljan. Što se tiče otvorenih pitanja sa susjedima, brojna su i sva su naslijeđena'', zaključio je.
