Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je u ponedjeljak, 16. srpnja u Bruxellesu, na sastanku Vijeća za vanjske poslove (Foreign Affairs Council).Ministri vanjskih poslova država članica EU-a su razgovarali o provedbi ciljeva politike Istočnog partnerstva, kojom je obuhvaćeno šest istočnoeuropskih partnera - Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina. Rasprava je bila priprema za ministarski sastanak Istočnog partnerstva koji se treba održati na marginama sastanka Vijeća u listopadu ove godine, ali i za obilježavanje desete obljetnice od pokretanja ove politike sljedeće godine. Ocijenjeno je da se sve mjere, odnosno 20 ciljeva, koji su utvrđeni na sastancima na vrhu u Rigi 2015. i Bruxellesu 2017. dobro provode. Aktivnosti se odnose na jačanje gospodarstva, dobro upravljanje, konektivnost te mobilnost i međuljudske kontakte. Ključno je da partneri nastave s reformskim procesima jer je to ulog u sigurnost, stabilnost, prosperitet i otpornost za naše partnere ali i za nas u EU.
Vijeće je razmotrilo situaciju u Libiji, uz naglasak na političkom procesu koji treba dovesti do ustavnog referenduma i održavanja izbora u prosincu. EU nastavlja pružati potporu naporima UN-ovog posebnog predstavnika Salaméa koji na terenu posreduje među libijskim stranama s ciljem stvaranja pretpostavki za političku tranziciju i pregovore o rješenju koje će biti prihvatljivo svim čimbenicima. U pogledu migracija EU nastavlja suradnju s regionalnim i međunarodnim partnerima - UN-om, Afričkom unijom i Arapskom ligom na zaštiti migranata. Nastavlja i s humanitarnim angažmanom te kroz paket potpore za jačanje sposobnosti vlasti, zdravlja, mladih. EU pruža pomoć i kroz misiju za pomoć u upravljanju granicom EUBAM Libija te operaciju Sophia u Sredozemlju s ciljem borbe protiv krijumčarenja migranata te pomoći Libijskoj obalnoj straži u jačanju sposobnosti. Republika Hrvatska podupire ove napore i angažirana je kroz doprinos EU-ovom Fondu za Afriku te sudjelovanjem u operaciji Sophia. U planu je dodatno jačanje aktivnosti vezano uz odgovor na izazov migracija.
O DNR Koreji je Vijeće razgovaralo u svjetlu najnovijeg pozitivnog razvoja situacije slijedom održanih sastanaka na vrhu DNRK-Južna Koreja te SAD-a i DNRK-a. Pozdravljeni su pozitivni elementi, posebno nedavni sastanci na visokoj razini. Sada je važno da Sjeverna Koreja poduzme konkretne korake vezano uz denuklearizaciju. EU ostaje predana politici kritičnog angažmana koji uključuje pritisak kroz mjere ograničavanja i otvorene kanale za komunikaciju i dijalog. EU će se u skladu s daljnjim razvojem situacije angažirati u potpori političkom procesu EU će se angažirati u potpori političkim i diplomatskim naporima u političkom procesu i naporima prema potpunoj, provjerljivoj i nepovratnoj denuklearizaciji DNR Koreje. Nastavlja i s humanitarnim angažmanom, s obzirom na iznimno tešku situaciju i uvjete života u Sjevernoj Koreji.
Vijeće se kratko osvrnulo i na ostale aktualne međunarodne teme – nuklearni sporazum s Iranom, Međunarodni kazneni sud u svjetlu 20. obljetnice usvajanja Rimskog statuta, jugoistočna Europa u kontekstu sastanka na vrhu Berlinskog procesa koji se održao u Londonu.
