Predsjednički izbori u Rusiji ušli su u nedjelju u treći i posljednji dan.
Na njima će predsjednik Vladimir Putin (71), koji je dominira ruskom politikom gotovo četvrt stoljeća, nesumnjivo osvojiti još jedan šestogodišnji mandat do 2030. godine.
Kremlj je organizirao glasanje na takav način da pokaže navodno visoku razinu povjerenja stanovništva u Putina i podršku njegovom ratu protiv Ukrajine.
Prema neovisnim stručnjacima za izborno pravo u Rusiji i inozemstvu, uvjeti nisu ni slobodni ni pošteni: oporba je isključena, a tri odobrena protukandidata smatraju se lojalnima Kremlju.
Brojna izvješća pokazuju da se na Ruse radi pritisak da izađu na izbore jer Kremlj želi što veći odaziv.
Još u subotu popodne središnje izborno povjerenstvo izvijestilo je da je više od pola od oko 114 milijuna birača s pravom glasa već glasalo.
Razne oporbene snage pozvale su ljude da u nedjelju izađu na birališta točno u podne u njihovoj vremenskoj zoni i prosvjeduju. Redovi ispred biračkih mjesta trebali bi ostaviti dojam da se mnogi ne slažu s Putinom i njegovom politikom.
Strahuje se da bi prosvjed mogao dovesti do uhićenja. Vlasti su upozorile birače da ne sudjeluju u toj akciji za koju kažu da bi pokazala "znakove ekstremističke aktivnosti".
Izbori se održavaju u 11 vremenskih zona, a posljednja birališta trebala bi se zatvoriti u baltičkoj eksklavi Kalinjingradu u nedjelju navečer u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu nakon čega bi se trebale objaviti izlazne ankete i početi prebrojavanje, koje bi trebalo biti završeno do ponedjeljka ujutro.
U međunarodnoj javnosti posebno se kritzira činjenica da se izbori održavaju i na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Rusija je anektirala te teritorije kršeći međunarodno pravo.
"Podne protiv Putina": Tisuće Rusa izašlo ispuniti 'posljednju želju' Navaljnog
Tisuće ljudi pojavilo se na biralištima diljem Rusije kako bi sudjelovali u, kako je istaknula oporba Kremlju, mirnom, ali simboličnom političkom prosvjedu protiv reizbora predsjednika Vladimira Putina.
U akciji nazvanoj "Podne protiv Putina", Rusi koji se protive Putinu izašli su u podne na svoje lokalno biračko mjesto kako bi ili poništili svoj glasački listić u znak prosvjeda ili glasali za jednog od troje protukandidata Putinu za kojega se očekuje da će premoćno pobijediti.
Drugi su obećali da će na svom glasačkom listiću dodati ime pokojnog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, koji je umro prošlog mjeseca u zatvoru na Arktiku.
Navaljnijevi suradnici emitirali su na YouTubeu videosnimke ljudi koji su u podne čekali u redovima na različitim biračkim mjestima diljem Rusije, a tvrde da su tako mirno prosvjedovali.
Navaljni je podržao plan "Podne protiv Putina" objavom na društvenim mrežama koju su omogućili njegovi odvjetnici prije nego što je umro.
Nezavisne novine Novaja Gazeta nazvale su planiranu akciju "političkim testamentom Navaljnog".
Unatoč prosvjednicima, koji predstavljaju mali dio od 114 milijuna ruskih glasača, Putin će vjerojatno učvrstiti vlast na izborima koji će mu sigurno donijeti veliku pobjedu.
Teško je procijeniti koliko je ljudi sudjelovalo na prosvjedima.
Veličina redova na svakom biračkom mjestu prikazana na kanalu Navaljnog kretala se od nekoliko desetaka ljudi do nekoliko stotina.
Novinari Reutersa uočili su u podne na nekim biračkim mjestima u Moskvi i Jekaterinburgu blagi porast broja glasača, posebice mlađih, pa su se stvorili redovi od nekoliko stotina ljudi.
Neki su rekli da prosvjeduju iako ih je bilo teško razlikovati od ostalih birača.
Leonid Volkov, pomoćnik Navaljnog u egzilu, koji je prošlog tjedna napadnut čekićem u Vilniusu, procjenjuje da su stotine tisuća ljudi izašle na biračka mjesta u Moskvi, Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i drugim gradovima.
Na glasačkim mjestima u ruskim diplomatskim predstavništvima od Australije i Japana do Armenije, Kazahstana i Gruzije stotine Rusa stajale su u podne u redu.
U Berlinu se udovica Navaljnog, Julija, pojavila u ruskom veleposlanstvu kako bi sudjelovala u tamošnjem prosvjednom događaju zajedno s Kirom Jarmiš, glasnogovornicom Navaljnog. Ostali prisutni Rusi pljeskali su i skandirali njezino ime.
Za predsjedničke izbore u Rusiji jedno glasačko mjesto otvoreno je u nedjelju i u Beogradu, a tijekom prijepodneva je, prema izvješću beogradskih medija, glasalo više od 1000 državljana Rusije, dok ih još stotine čekaju u velikoj povorci ispred birališta
Na tom biračkom mjestu oko podneva se okupila skupina građana iz organizacije Rusko-demokratsko društvo u Srbij, koja se protivi Putinovoj vlasti. Aktivisti te skupine istaknuli su rusku nacionalnu zastavu s porukom "Putin nije Rusija", što je u jednom trenu bilo popraćeno verbalnim incidentom i naguravanjem s pojedinima u povorci, ali i pljeskom ljudi koji su čekali da glasaju.
Po podacima MUP-a Srbije iz svibnja prošle godine u Srbiji je tada boravilo skoro 30.000 državljana Rusije, evidentiranih na temelju odobrenog privremenog boravka. Centar za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u lipnju 2023. objavio je podatke da je u Srbiji boravak prijavilo 30.000 do 40.000 državljana Rusije.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/ruski-predsjednicki-izbori-usli-u-treci-i-posljednji-dan-11418584
