Ruski napadi dronovima u zoru nanijeli su značajnu štetu ukrajinskim lukama na Dunavu koje su postale ključne za izvoz žitarica. Dronovima su napadnuti Kijev i Odesa, a Ukrajinci tvrde da su uništili 23 letjelice. U Odesi su oštećena skladišta žitarica, a u Kijevu su krhotine pale na nekoliko naselja nanijevši materijalnu štetu.
'Oštećeno' gotovo 40.000 tona žitarica za izvoz
18:07
Ukrajinski ministar za infrastukturu Oleksander Kubrakov je rerkao da je u ruskim napadima na ukrajinske riječne luke na Dunavu "oštećeno" gotovo 40.000 tona žitarica namijenjenih izvozu.
Kubrakov tvrdi da je Rusija gađala skladišta i silose s 40.000 tona žitarica namijenjenih afričkim zemljama, Kini i Izraelu.
Pariz: Rusija "namjerno" ugrožava globalnu sigurnost hrane
17:49
Francuska je u srijedu optužila Rusija da uništavanjem ključne infrastrukture za izvoz žitarica "namjerno" ugrožava sigurnost hrane na globalnoj razini.
- Rastom cijena poljoprivrednih proizvoda zbog svojih poteza i pokušajima da svoje konkurente spriječi u izvozu vlastitih poljoprivrednih proizvoda, Rusija gleda samo vlastiti interes, na uštrb najranjivijih zemalja, rekla je Anne-Claire Legendre, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.
Rusija nanijela štetu ukrajinskoj lučkoj infrastrukuri na Dunavu
15:40
Ruski napadi dronovima u srijedu u zoru nanijeli su značajnu štetu ukrajinskim lukama na Dunavu koje su postale ključne za izvoz žitarica. Rusija je rano u srijedu napala ukrajinske luke za izvoz žitarica, uključujući onu na Dunavu koja se nalazi na granici s Rumunjskom, a ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je oštećen silos sa žitom u dunavskoj luci Izmailu.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je ranije u telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom zamolio ruskog predsjednika "da ne poduzima nikakve mjere koje bi mogle pridonijeti eskalaciji napetosti" na Crnom moru. Naglasio je "važnost" sporazuma o žitu iz kojeg se Moskva povukla u srpnju, smatrajući da je taj sporazum svojevrsni "most prema miru".Kremlj javlja da je Putin zatražio potporu Erdogana u izvozu ruskih žitarica, ponavljajući da odbija obnoviti sporazum s Ukrajinom.
Rusija više od dva tjedna napada ukraijnsku lučku i poljoprivrednu infrastrukturu, nakon što je odbila produžiti sporazum koji je omogućavao izvoz žita. Moskva traži bolje uvjete za svoj prehrambeni sektor i izvoznike gnojiva, već oslobođene međunarodnih financijskih sankcija.
Dvije ukrajinske riječne luke na granici s Rumunjskom, Reni i Izmail, u regiji Odese, postale su glavne izvozne rute ukrajinskog žita od kada je Moskva izašla iz sporazuma koji je Ukrajini, usprkos ratu, omogućavao nesmetan izvoz poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora.
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis je na Twitteru objavio da su "ruski napadi na ukrajinsku civilnu infrastrukturu na Dunavu, u blizini Rumunjske, neprihvatljivi", rekavši da se radi o "ratnim zločinima".
Počele ruske pomorske vježbe u Baltičkom moru
14:00
Rusija je najavila početak pomorskih vježbi u Baltičkom moru, koje okružuju države članice NATO-a, vojnog pakta kojeg Moskva smatra egzistencijalnom prijetnjom.
Maneveri poznati kao "Oceanski štit 2023" predviđaju oko 200 vojnih vježbi s "više od 30 brodova i borbenih plovila, 20 opskrbnih brodova, 30 ratnih brodova i oko 6000 vojnika", priopćilo je ministarstvo obrane.
Cilj je "provjeriti sposobnost vojne flote u obrani nacionalnih interesa Rusije", dodaje se u priopćenju objavljenom na Telegramu, ne navodeći koliko će trajati pomorski manevri.
NATO također redovito održava pomorske vojne vježbe u Baltičkom moru.
Rusija ponovno gađala ukrajinsku luku na Dunavu
10:40
Rusija je rano u srijedu napala ukrajinske luke za izvoz žitarica, uključujući onu na Dunavu koja se nalazi na granici s Rumunjskom, zbog čega su narasle cijene hrane. Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je oštećen silos sa žitom u dunavskoj luci Izmailu, u regiji Odese.
- Ukrajinsko žito ima potencijal nahraniti milijune diljem svijeta, priopćilo je ministarstvo na Twitteru.
- Zasad nema informacija o žrtvama, objavio je guverner regije Oleh Kiper na Telegramu. On je objavio nekoliko fotografija koje pokazuju vatrogasce kako pokušavaju ugasiti požar u visokoj građevini smještenoj pored rijeke.
- Nažalost, ima štete, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu. Najznačajnija je na jugu zemlje. Ruski teroristi još su jednom napali luke, žito, svjetsku sigurnost hrane.
Izvor iz te industrije potvrdio je da je Izmail bio glavna meta napada, a štetu je opisao ozbiljnom, prenosi Reuters.
Ured ukrajinskog državnog tužitelja objavio je fotografije istražitelja ratnih zločina ispred uništene zgrade te najmanje dva oštećena silosa iz kojeg ispada pšenica.
Ta luka, smještena s druge strane rijeke od Rumunjske, članice NATO saveza, služi kao glavni alternativni put za izvoz ukrajinskog žita otkad je Rusija obnovila svoju blokadu ukrajinskih crnomorskih luka sredinom srpnja.
Cijene pšenice na burzi u Chicagu skočile su 4 posto nakon napada, a trgovci strahuju od daljnjih napada na kapacitete Ukrajine za izvoz žita.
ISW: Rusija optužila Ukrajinu za pokušaj napada na patrolne brodove Crnomorske flote
08:22
Rusko Ministarstvo obrane optužilo je Ukrajinu za pokušaj napada jučer na dva patrolna broda Crnomorske flote bespilotnim polu-ronilicama, objavio je Institut za ratne studije.
Ukrajina objavila rušenje preko deset bespilotnih letjelica nad Kijevom
06:46
Više od deset ruskih bespilotnih letjelica koje su gađale Kijev oboreno je u noći s utorka na srijedu, uzrokujući padanje krhotina koje su uzrokovale materijalnu štetu, ali bez žrtava, objavile su vlasti ukrajinskog glavnog grada.
Prema kijevskoj vojnoj upravi, skupine iranskih eksplozivnih bespilotnih letjelica "Shahed", koje su dolazile iz nekoliko smjerova, istovremeno su prodrle na nebo glavnog grada.
- Svi ciljevi - više od deset bespilotnih letjelica - otkriveni su i uništeni na vrijeme, rekao je Sergij Popko, šef vojne uprave na Telegramu.
Krhotine oborenih bespilotnih letjelica, međutim, pale su na četvrti Solomjanski, Golosiivski i Svjatošjinski. "Ima štete na nestambenim objektima i cestovnim površinama, bez razaranja ili ozbiljnih požara", dodala je vojna uprava na Telegramu.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je pad krhotina na nekoliko četvrti i materijalnu štetu. U glavnom gradu nema mrtvih ni ozlijeđenih, napisao je na Telegramu.
Novinar AFP-a u Kijevu izvijestio je da je čuo najmanje tri eksplozije oko 3 sata ujutro po lokalnom vremenu. U okrugu Golosiivski krhotine su pale na igralište i nestambenu zgradu, navela je vojna uprava.
Napad dronovima također se dogodio tijekom noći na jugu regije Odesa, glavne ukrajinske luke na Crnom moru, objavila je regionalna vojna uprava na Telegramu, bez dodatnih detalja.
Ukrajinski kamioni danima čekaju da iskrcaju žito u lukama na Dunavu
06:27
Stotine vozača kamiona koji prevoze žito čekaju kako bi ga iskrcali u dunavsku luku Izmail, koji je sada glavna izvozna ruta.
Ranije je Ukrajina izvozila žitarice preko Crnog mora iz velikih luka i na velikim brodovima, ali je sporazum o sigurnom prolazu propao nakon što se Moskva iz njega odlučila povući 17. srpnja. Rusija je tada počela bombardirati lučku infrastrukturu na Crnom moru.
Goleme količine žita zbog toga su preusmjerene u male luke u delti Dunava, uz granicu s Rumunjskom.
Ranije male i gotovo beznačajne luke, Reni i Izmail postale su ključne za globalnu opskrbu i pokušavaju se nositi s golemim količinama žitarica koje stalno stižu.
Jedan udar i sve staje
Rusija je napala Reni dronovima 24. srpnja, pa je trenutno nejasno je li ta luka još u funkciji. Glasnogovornica vojske Natalija Gumenjuk rekla je da je "šteta značajna, ali nije u potpunosti zaustavila (funkcioniranje)". Svi vozači kamiona s kojima je agencija France presse razgovarala išli su u Izmail.
U samom Izmailu, najmanje četiri teretna broda usidrena su u luci ili blizu nje. Kamioni čekaju, ali dizalice ne rade. Vozači kamiona krive kišovito vrijeme jer Izmail nema objekte za utovar žita pod zaklonom.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru, te da će se žito u Hrvatsku dopremiti Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale.
Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.
Ruske snage koristile mučenje i seksualno zlostavljanje u pritvoru, tvrde stručnjaci
01:58
Veliki broj zatvorenika držanih u improviziranim pritvorskim centrima pod ruskom okupacijom u južnoj Ukrajini bili su mučeni i seksualno zlostavljani, navodi tim međunarodnih stručnjaka u sažetku svojih najnovijih otkrića.
Mobilni pravni tim, koji je osnovala međunarodna humanitarna pravna tvrtka Global Rights Compliance, surađivao je s ukrajinskim tužiteljima za ratne zločine u regiji Herson otkako je vraćena u studenome, nakon više od osam mjeseci pod kontrolom Rusije.
Ukrajinske vlasti razmatraju više od 97.000 izvješća o ratnim zločinima i podigle su optužnice protiv 220 osumnjičenih pred domaćim sudovima. Visokopozicioniranim počiniteljima moglo bi se suditi na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu, koji je već tražio uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kremlj je dosljedno poricao optužbe o ratnim zločinima u Ukrajini koje su počinile snage koje sudjeluju u "specijalnoj vojnoj operaciji" za koju ruske vlasti navode da je pokrenuta kako bi "denacificirala" susjeda i zaštitila Rusiju.
Sovjetski simboli uklonjeni s golemog kipa Domovine u Kijevu
01:08
Sovjetski državni grb uklonjen je sa spomenika Domovini koji se uzdiže nad ukrajinskom prijestolnicom Kijevom. Snimke pokazuju kako radnici izrezuju srp i čekić iz štita koji drži ženska figura, simbol Domovine, prenosi BBC. Njih će zamijeniti grb s trozubcem, državnim simbolom Ukrajine, koji simbolizira stara slavenska plemena koja su nekad živjela na području te zemlje.
Radovi bi trebali biti dovršeni do 32. obljetnice ukrajinske Deklaracije o neovisnosti 24. kolovoza.
Figura koja drži štit i mač visoka je 62 metra, što je čini najvišom statuom u Europi i gotovo 16 metara je viša od Kipa slobode u New Yorku. Cijeli spomenik, kada se uračuna i baza, visok je 102 metra i težak gotovo 500 tona.
Godine 1981., još u sovjetsko vrijeme, muzejski kompleks s kipom svečano je otvoren povodom Dana pobjede nad Hitlerovom Njemačkom.
U anketi provedenoj prošle godine u vrijeme sveobuhvatne ruske invazije, jasna većina Ukrajinaca glasala je za uklanjanje sovjetske simbolike s kijevske znamenitosti.
IZVOR: HRT
