Papa je u Mađarskoj ponovio svoje pozive na dobrodošlicu migrantima nakon sastanka s premijerom Viktorom Orbanom. U nedjelju misu će voditi na otvorenom ispred parlamenta. Papa Franjo osudio je ono što je opisao kao rastući nacionalizam i "adolescentsku ratobornost" u Europi, u govoru održanom tijekom svog trodnevnog putovanja u Mađarsku. Papa je podsjetio u svom govoru na ideale koji stoje iza osnivanja Europske unije, budući da se Mađarska trenutno nalazi u sukobu s blokom, oko pitanja migracija i veće potpore Ukrajini.
Što je papa Franjo rekao u svom govoru?
Papa je pozvao europske nacije da "gledaju izvan nacionalnih granica", pozivajući EU da prigrli migrante koji bježe na bogatiji kontinent u potrazi za boljim životom. Podsjetio je na "europsku dušu" koju su utemeljitelji moderne Europe zamislili nakon Drugog svjetskog rata. "Čini se da smo svjedoci žalosnog zalaska tog zbornog sna o miru, dok ga sada preuzimaju solisti rata", rekao je Franjo. "U ovom povijesnom trenutku Europa je ključna." "Pozvana je preuzeti svoju pravu ulogu, a to je ujediniti one udaljene, poželjeti dobrodošlicu drugim narodima i odbiti bilo koga smatrati vječnim neprijateljem."Papa Franjo također je ponovio svoju osudu rata u Ukrajini i pozive na mir.
Kakav je papin raspored?
Papa Franjo u petak se susreo i s mađarskom predsjednicom Katalin Novak. Papa se planira susresti s oko 35.000 ukrajinskih izbjeglica koje se nalaze u Mađarskoj. Oko 2,5 milijuna Ukrajinaca prešlo je u Mađarsku ubrzo nakon ruske invazije prošle godine.Iako Papa ima tendenciju biti manje eksplicitno političan u javnosti nego tipičniji nacionalni vođe, Franjo je često govorio o migracijama i pozivao na suosjećajniji pristup. Franjo je također ranije pohvalio mađarsku dobrodošlicu ukrajinskim izbjeglicama.
Orban je na Twitteru rekao da se raduje papinom posjetu i njihovom dogovoru u petak."U teškim vremenima kao što je naše, bitno je zapamtiti što nas drži zajedno, a vjera je temelj na kojem možemo graditi stabilnu budućnost", rekao je mađarski premijer. U nedjelju bi papa tada trebao predvoditi misu na otvorenom ispred parlamenta.U prvom govoru održanom u Budimpešti, tijekom susreta s mađarskim građanskim vlastima, papa Franjo je upozorio na „štetan put ideološke kolonizacije“ i nacionalizme koji zaboravljaju život narodâ. Upozorio je također na takozvanu „rodnu kulturu“ i na „pravo na pobačaj“ te potaknuo na prihvat onih koji bježe od ratova, siromaštva i klimatskih promjen, piše DW.
A Vatican News navodi: Europa koja nije talac stranaka, postajući plijen autoreferencijalnih populizama, ali i koja se ne pretvara u tekuću, ako ne i plinovitu stvarnost, u neku vrstu apstraktnog nadnacionalizma, koji zaboravlja život naroda – tim je riječima papa Franjo u Budimpešti, „gradu mostova i svetaca“, u sjedištu mađarske Vlade, gdje se susreo s predstavnicima vlasti, veleposlanicima i članovima građanskoga društva, izrazio san o Europi, sa željom da prevlada ratove i podjele koji joj danas ranjavaju lice, kako bi ponovno otkrila svoju dušu i nastavila ići prema miru.
U ovom povijesnom razdoblju mnogo je opasnosti; ali, pitam se, razmišljajući također o izmučenoj Ukrajini, gdje su kreativna mirovna nastojanja?
"Solisti rata"
Papa misli na Ukrajinu, s kojom Mađarska dijeli 135 kilometara dugu granicu, i koja je pod napadima već više od godinu dana, ali širi svoj pogled na cijelu Europu, podsjećajući na njezinu povijest i njezin poziv na bratstvo. U poslijeratnom razdoblju Europa je, zajedno s Ujedinjenim narodima, bila velika nada, kojima je zajednički cilj bio da tješnja veza među narodima spriječi druge sukobe.
Izgleda da su zanos politikom zajednice i multilateralizmom lijepo sjećanje na prošlost: čini se da smo svjedoci žalosnoga zalaska zbornoga sna o miru, dok si mjesto prave "solisti rata".
Politike sposobne gledati cjelinu
Općenito – prema Papinim riječima – čini se da se u duhu ljudi raspao zanos za izgradnju mirne i stabilne zajednice naroda, dok se obilježavaju područja, ističu razlike, dok ponovno buče nacionalizmi te prema drugima upućuju pretjerane osude i tonovi. Štoviše, na međunarodnoj razini, čak se čini da je učinak politike raspaljivanje duha, a ne rješavanje problema, zaboravljajući zrelost postignutu nakon strahota rata i vraćajući se u neku vrstu ratnoga infantilizma – napomenuo je Papa.
Ali, mir neće nikada proizići iz ostvarivanja vlastitih strateških interesa, nego iz politike koja je sposobna gledati cjelinu, razvoj svih; koja je pozorna prema ljudima, prema siromašnima i prema sutrašnjici; koja ne gleda samo na moć, zaradu i mogućnosti sadašnjega trenutka.
San utemeljiteljâ Europe
U ovom povijesnom trenutku Europa je pozvana ostvariti ulogu koja joj odgovara: „Ujediniti udaljene“, prihvatiti pripadnike svih naroda, nikoga ne smatrati zauvijek neprijateljem. Ukratko, ponovno otkriti svoju dušu, dakle entuzijazam i san otaca utemeljitelja koji su znali gledati dalje od svojega vremena, izvan nacionalnih granica i neposrednih potreba, stvarajući diplomacije sposobne obnoviti jedinstvo, a ne proširiti razdore. Sveti je Otac pritom spomenuo Schumana, Adenauera i De Gasperija kojega je citirao: „Mir se u svijetu može očuvati samo kreativnim naporima, proporcionalnima opasnostima koje mu prijete“.
Sklad
Valja graditi mostove. Iste mostove koji spajaju i usklađuju Budimpeštu – istaknuo je Papa te pohvalio ekološku brigu kojoj ta zemlja posvećuje pozornost. Međutim, mostovi koji povezuju različite stvarnosti, upućuju također na razmišljanje o važnosti jedinstva koje ne znači jednoličnost – primijetio je.
Postoji potreba za tim skladom; za cjelinom koja ne pritišće strane i za stranama koje se osjećaju dobro uklopljene u cjelinu.
U tom je smislu Papa podsjetio na mađarski Ustav, u kojemu stoji da se „individualna sloboda može razvijati samo u suradnji s drugima… Vjerujemo da je naša nacionalna kultura bogat prinos višebojnom europskom jedinstvu“.
Tema prihvata
Govoreći potom o prihvatu, o problemu koji je često u središtu današnjih rasprava i politike mađarske Vlade, papa Franjo je primijetio da je riječ o svakako slojevitoj temi. Ponašanje koje valja usvojiti je ono Isusovo, koji se identificirao u strancu kojega valja prihvatiti.
Upravo misleći na Krista prisutnoga u brojnoj braći i sestrama koji očajni bježe od sukoba, siromaštva i klimatskih promjena, valja se suočiti s tim problemom bez isprika i odgađanja. Tu temu valja rješavati zajedno, kao zajednica, također zato što će se, u kontekstu u kojemu živimo, posljedice prije ili poslije odraziti na svima.
Stoga je hitno potrebno – upozorio je Papa – da Europa radi na sigurnim i zakonitim putovima, na zajedničkim mehanizmima, pred epohalnim izazovom koji se ne može zaustaviti odbijanjem, nego ga treba prihvatiti kako bi se pripremila budućnost koje, ako nije u zajedništvu, neće biti.
Zdrava laičnost
Papa Franjo je potom zahvalio mađarskim vlastima na promicanju karitativnoga i obrazovnoga rada, te na konkretnoj potpori brojnim kršćanima u svijetu koji su u teškim kušnjama, posebno u Siriji i Libanonu.
Plodna je korisna suradnja između države i Crkve, koja, kako bi bila takva, treba očuvati potrebne razlike.
Sveti je Otac stoga upozorio da svakom kršćaninu evanđelje treba biti stalno uporište, kako bi prionuo slobodnim i oslobađajućim Isusovim izborima, i da se ne podvrgne nekoj vrsti kolateralizma s logikama moći. U tom je smislu dobra zdrava laičnost koja ne zapada u rašireni laicizam, koji se pokazuje alergičnim na svaki sveti vidik kako bi se potom žrtvovao na oltarima profita – napomenuo je Papa.
Rodna ideologija i pobačaj
Papa je u govoru također osudio štetni put 'ideološke kolonizacije' koja – kako je istaknuo – uklanja razlike, kao u slučaju takozvane 'gender kulture', ili pak ograničavajuće shvaćanje slobode stavlja ispred stvarnosti života, primjerice ističući kao postignuće besmisleno 'pravo na pobačaj', koji je uvijek tragičan poraz.
Kako je, naprotiv, lijepo graditi Europu usredotočenu na osobu i narode, u kojoj se provode učinkovite politike za natalitet i obitelj, koje se pozorno provode u ovoj zemlji, gdje su različiti narodi obitelj u kojoj se čuvaju rast i jedinstvenost svakoga.
Čvrste veze u Europi
Služeći se metaforom lanca, simbola najpoznatijega mosta u Budimpešti, Papa je istaknuo Europu koju čini mnogo različitih velikih karika, koji svoju čvrstinu imaju u zajedničkom stvaranju čvrstih veza. U takvoj viziji kršćanska vjera pomaže, a Mađarska može biti most, koristeći se svojim specifičnim ekumenskim karakterom. Ovdje različite vjeroispovijesti žive zajedno bez antagonizama, surađuju uzajamno se poštujući u konstruktivnom duhu – rekao je Papa.
Svjedočanstvo svetaca i blaženika
Sveti Otac nije zaboravio sve svece koji su svojim djelovanjem i svjedočenjem obilježili povijest mađarskog naroda: uz kralja svetog Stjepana i svetu Elizabetu, također i sve “velike ispovjednike vjere Svete Panonije, poput svetog Ladislava i svete Margarete. Ali i “veličanstvene ličnosti prošlog stoljeća”, poput kardinala Józsefa Mindszentyja, blaženih biskupa mučenika Vilmosa Apora i Zoltána Meszlényija, blaženog Ladislava Batthyány-Strattmanna. Petrov im je nasljednik povjerio budućnost te zemlje, za koju je zajamčio svoje molitve i blizinu.
(Vatican News - sc; aa)
foto: Twiter, Orban
