Ni Rusija ni Ukrajina ne odustaju od Bahmuta, razorenog grada na istoku bojišta. Zbog budućih planova važan je i jednoj i drugoj strani pa se krvave bitke koje odnose tisuće života i smanjuju brojnost ukrajinske i ruske vojske nastavljaju. Istodobno traju diplomatske borbe. Ukrajinski predsjednik poziva na nove sankcije Rusiji, ali na pomolu je važan dogovor o izvozu žita.
Ruska Duma podržala cenzuru kritika na račun plaćeničkih skupina
13:07
Duma, donji dom ruskog parlamenta, podržala je u utorak amandman kojim bi se kaznili oni koji se proglase krivima za diskreditiranje "dobrovoljnih" skupina koje se bore u Ukrajini, proširujući zakon koji cenzurira kritiziranje ruskih oružanih snaga.
Amandman se smatra potezom za "zaštitu" boraca privatne Wagner skupine, plaćeničke sile koja vodi rusku kampanju za istočni ukrajinski grad Bahmut.
Nacrt zakona treba odobriti gornji dom parlamenta prije nego se proslijedi predsjedniku Vladimiru Putinu na konačno odobrenje.
Šef Wagnera Jevgenij Prigožin pozdravio je prijedloge, odnosno proširenje ruskih mjera cenzure uvedenih nakon napada Moskve na Ukrajinu.
Prigožin je u siječnju pozvao parlament da zabrani negativne medijske izvještaje o njegovim borcima izmjenom kaznenog zakona. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin brzo je rekao da podržava tu ideju.
Za "diskreditiranje" vojske, prema važećim ruskim zakonima, može se dobiti do pet godina zatvora, a za svjesno širenjelažnih informacija o ruskim vojnicima do 15 godina zatvora.
Ruski tužitelji već su pokrenuli više od 5800 slučajeva zbog diskreditacije oružanih snaga, objavila je skupina za ljudska prava OVD-Info, a vlasti su koristile zakone protiv širenja lažnih informacija kako bi izrekle dugotrajne zatvorske kazne dugogodišnjim kritičarima Kremlja.
Rusija: Srbija pod pritiskom bez presedana da se pridruži zapadnim sankcijama
13:06
Srbija je pod do sada neviđenim pritiskom da uvede sankcije Rusiji, priopćilo je u utorak rusko ministarstvo vanjskih poslova nakon što je srpski ministar gospodarstva rekao da bi se zemlja trebala pridružiti zapadnim sankcijama protiv Moskve.
Srbija je u više navrata osudila rusku invaziju na Ukrajinu u UN-u i drugim međunarodnim tijelima, ali se opirala zapadnim pritiscima da uvede sankcije.
- Vrlo čudno: Amerika pritišće Srbiju i srpski ministar pozove na akciju protiv Rusije, napisala je na telegramu Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.
London: Rusija u Ukrajini koristi staro streljivo
11:59
Zbog manjka streljiva Rusija u ratu u Ukrajini koristi zastarjele granate, rekli su britanski obavještajci.
To se streljivo do sada smatralo neiskoristivim, objavilo je britansko ministarstvo obrane.
- Zadnjih tjedana manjak ruskog topničkog streljiva vjerojatno se pogoršao u tolikoj mjeri da je na snazi velika štednja na mnogim dijelovima bojišnice, reklo je ministarstvo.
- To je gotovo sigurno ključan razlog zašto nijedna ruska postrojba nije u zadnje vrijeme mogla izvesti operativno značajnu ofenzivnu akciju.
Ruska obrambena industrija sve više poprima karakteristike planirane ekonomije, po Londonu.
Vodstvo u Moskvi priznaje da je industrija ključna slaba točka u ratu koji se pretvara sve više u "rat iscrpljivanja", rečeno je u ministarstvu.
Kremlj: Rusija ne priznaje nadležnost ICC-a
11:03
Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Haagu, prenosi u utorak agencija TASS izjavu glasnogovornika Kremlja Dimitrija Peskova.
- Ne priznajemo taj sud, ne priznajemo njegovu nadležnost, rekao je Peskov komentirajući medijske napise da se očekuje da će ICC izdati svoje prve uhidbene naloge protiv ruskih pojedinaca vezano uz sukob u Ukrajini.
Tužitelj ICC-a bi trebao zatražiti od predraspravnog suca da odobri naloge za nekoliko Rusa zbog preseljenja djece iz Ukrajine u Rusiju i ciljanja civilne infrastrukture.
Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila "zločine protiv čovječnosti" ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacije.
Ranije je Konstantin Kosjačjov, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta rekao da je ICC "instrument neokolonijalizma u rukama zapada" te da ICC nema nadležnost nad Rusijom od kada se zemlja povukla iz tog suda 2016.
Moskva također odbacuje optužbe za prisilno preseljenje Ukrajinaca. Ona nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju u sklopu humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.
Ukrajina pak tvrdi da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, daju im ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo.
Predsjednik Vladimir Putin potpisao je 16. studenoga 2016. dekret o odbijanju Rusije da sudjeluje u Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Den Haagu.
Rusija ga je prethodno potpisala 13. rujna 2000. godine.
SAD je tada izrazio žaljenje zbog odluke Rusije da se povuče iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC).
Washington je isto postupio samo 14 godina ranije, a tadašnji glasnogovornik američkog State Departmenta John Kirby je izjavio da SAD smatra da je to suverena odluka svake zemlje.
Rusija je 2016. ocijenila da ICC nije opravdao nade koje su polagane u njega i nije postao nezavisno pravosudno tijelo s autoritetom.
Moskva je, između ostaloga, tada obrazložila da Rusija ne može biti indiferentna prema stavu Suda iz kolovoza 2008. kada je režim gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija napao Južnu Osetiju pri čemu su ubijeni ruski mirovnjaci, ali je Sud optužio južnoosetijske snage i ruske vojnike.
Ostale zemlje s pravom veta u Vijeću sigurnosti, SAD i Kina, ali i države kao što su Sirija i Izrael, također ne priznaju jurisdikciju ICC-a.
Napetost zbog ruskih aviona iznad Baltika
10:02
Njemački ratni zrakoplovi, stacionirani na istočnom krilu NATO-a, su od kolovoza prošle godine 27 puta zauzeli borbene položaje nakon upozorenja na nepoznati zrakoplov u području Baltika, priopćilo je u utorak njemačko ratno zrakoplovstvo, Luftwafe.
Tijekom raspoređivanja zrakoplova, njemačke snage su iznad Baltičkog mora identificirale ruski vojni zrakoplov, rekao je glasnogovornik Luftwafea. Za njemačke zrakoplove Eurofighter Typhoons bila je oglašena uzbuna kada se nepoznati zrakoplov približio baltičkom zračnm prostoru bez signala transpondera ili radio kontakta.
Traje bitka za Bahmut, ICC bi mogao izdati uhidbene naloge zbog ratnih zločina
08:40
Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i u oko Bahmuta, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govoreći o gradiću za koji se vodi žestoka bitka u trenutku kada Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela.
Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.
- Vrlo je teško na istoku, vrlo bolno. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I to ćemo učiniti, rekao je Zelenski u video poruci u ponedjeljak navečer.
Istovremeno, očekuje se da će Međunarodni kazneni sud (ICC) izdati uhidbeni nalog za ruske dužnosnike zbog deportiranja djece iz Ukrajine na silu i gađanja civilne inrastrukture, poziva se Reuters na svoj izvor.
Rusija će zasigurno odbaciti te uhidbene naloge, no progon ratnih zločina mogao bi pojačati diplomatsku izolaciju ratnog pohoda u kojem je poginulo na tisuće civila.
Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila "zločine protiv čovječnosti" ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacije.
Konstantin Kosjačjov, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta je rekao da je ICC "instrument neokolonijalizma u rukama zapada" te da ICC nema nadležnost nad Rusijom od kada se zemlja povukla iz tog suda 2016.
Moskva također odbacuje optužbe za prisilno preseljenje Ukrajinaca. Ona nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju u sklopu humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.
Ukrajina kaže da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, daju im ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo.
Povelja UN-a o genocidu definira "prisilno preseljenje djece jedne skupine u drugu" kao jednu od pet radnji koja se može sudski goniti kao genocid.
Rusija je, međutim, na pragu jednog dugoočekivanog diplomatskog postignuća. Reuters iz više izvora doznaje da bi kineski predsjednik Xi Jinping morao posjetiti Rusiju već sljedeći tjedan. Kineska i ruska strana za sada ništa ne komentiraju.
Što se situacije na bojištu tiče, Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da odolijeva napadima kod Kremine, sjeverno od Bahmuta.
Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donjecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojski i pripremila protuofenzivu, No, nisu svi vojni analitičari uvjereni da je to dobra strategija za Ukrajinu.
- Imamo informaciju da Ukrajina u Bahmut šalje rezerviste koji su prošli obuku u zapadnim zemljama, no imamo gubitke među rezervistima koje smo namjeravali iskoristiti za protuofenzivu, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Zhdanov.
- Tu bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli upotrijebiti za protuofenzivu, dodao je.
Vojni povjesničar Roman Ponomarenko je rekao da je prijetnja da se grad nađe u okruženju "vrlo realna" te da se ništa strašno ne bi dogodilo da Ukrajina povuče svoje snage.
- Ako nas okruže, izgubit ćemo ljudstvo i opremu, rekao je Ponomarenko.
Žestoke borbe na istoku Ukrajine
07:18
Ruske rakete i granate zasule su Donecku oblast i oblast Sumi. Više je civila ubijeno.
Žestoke borbe nastavljaju se na istoku Ukrajine, a ruski vojnici i pripadnici zloglasne skupine Wagner svim silama pokušavaju osvojiti Bahmut.
Važnu ulogu u napadima igraju rusko topništvo i oklopna vozila, a ova jedinica ukrajinske vojske ima samo jedan zadatak - uništiti ih.
- Nalazimo se manje od kilometra od bojišnice. Naš je posao pronaći neprijateljske oklopljene jedinice i skupine neprijateljskih vojnika koji su poslani u naš sektor, rekao je Vladislav, ukrajinski vojnik.
- Situacija na istoku je jako teška i bolna. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu silu i učinit ćemo to. Bilohorivka i Marinka, Adviivka, Vuhledar i Kamjanka mjesta su u kojima se sada određuje naša budućnost. U njima se vodi bitka za budućnost svih Ukrajinaca, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
U šumi uz samu bojišnicu spremno čeka bolničar Mihailo sa svojim timom. Svakodnevno se izlažu opasnosti kako bi zbrinuli ranjene ukrajinske vojnike.
- U ovim vozilima stabiliziramo pacijente što je prije moguće u postojećim uvjetima. Stavljamo im poveze, dajemo lijekove protiv boli, tretiramo inficirane rane, dajemo im infuzije, rekao je Mihailo Anest, vojni bolničar.
Granata nisu pošteđena ni područja pod kontrolom ruskih snaga.
- Uzela sam slobodan dan s posla jer danas mi je sinu rođendan. Evo kako smo ga proslavili, rekla je Ljuba, stanovnica Volnovahe.
Rusija je predložila produljenje sporazuma o sigurnom izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka, koji ističe u subotu, na dodatnih 60 dana. No Kijev je žestoko kritizirao tu ponudu jer je riječ o upola kraćem razdoblju od onog predviđenog prošlim sporazumom.
Više od četiri milijuna metričnih tona pšenice otišlo je izravno zemljama u razvoju kao rezultat crnomorske inicijative. To se možda čini kao apstraktan broj, ali svodi se na osam milijardi kruhova za taj dio svijeta, rekao je Ned Price, glasnogovornik američkog State Departmenta.
Osim na prvim linijama borba se nastavlja i na diplomatskom planu. Ukrajinski predsjednik ustraje na daljnjem jačanju sankcija Rusiji.
- Samo naši borci i globalni pritisak na Rusiju učinkovito su jamstvo zaštite ukrajinske slobode, čitave Europe i slobodnog svijeta, rekao je Zelenski.
Pritisak osjećaju i naši susjedi, koji su se zbog bliskih odnosa s Moskvom žestoko odupirali uvođenju sankcija. Srbijanski ministar gospodarstva Rade Basta uzburkao je srbijansku političku javnost prijedlogom da Srbija uvede sankcije Rusiji. U priopćenju je ocijenio da cijena koju Srbija već plaća kako se ne bi zamjerila Moskvi postaje neodrživa.
Rusija kaže da se ugovor o izvozu žita automatski obnavlja ako nema prigovora
07:12
Sporazum koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka bit će automatski produljen nakon 18. ožujka ako nema prigovora uključenih strana, izvijestila je u srijedu ruska državna novinska agencija TASS.
Pozivajući se na neimenovani izvor upoznat s pojedinostima pregovora oko sporazuma, TASS je izvijestio da dosad nijedna od uključenih strana nije najavila povlačenje.
Rusija je u ponedjeljak predložila obnavljanje sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na 60 dana, što je upola kraće razdoblje od prethodnog roka.
UN se obvezao učiniti sve što je moguće kako bi osigurao integritet sporazuma.
IZVOR: HRT
