Isključenja struje u Ukrajini zbog ruskih napada na elektroenergetski sustav

Ukrajinska energetska kompanija Ukrenergo upozorila je u ponedjeljak da će na cijelom području zemlje biti na snazi isključenja struje zbog novih ruskih napada na elektroenergetski sustav.

- Zbog posljedica raketiranja (...) u svim dijelovima Ukrajine uvode se izvanredna isključenja struje kako bi se održala ravnoteža između proizvodnje i potrošnje. Struja će se poglavito osigurati za važnu infrastrukturu, objavio je Ukrenergo na Telegramu. Situacija je teška, ali je pod kontrolom, dodao je Ukrenergo dok su snage Kijeva priopćile da su uništile više od 60 od sedamdesetak raketa što su ih ispalili Rusi.

Ipak, neke elektrane neko vrijeme neće moći raditi punim kapacitetom, navodi distributer. Uz daljnji pad temperature ispod ništice u iduća 24 sata, to će prouzročiti deficit struje u sustavu. U tijeku su žurne popravke, navodi Ukrenergo.

Ruska vojska je priznala da je "izvela masovni zračni udar visokopreciznim oružjem" u ponedjeljak oko 13.00 sati po srednjoeuropskom vremenu na ukrajinske vojne objekte i na energetsku infrastrukturu povezanu s vojskom.

Dvije ruske zračne baze u središtu zemlje bile su u ponedjeljak na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica, pri čemu su tri osobe poginule, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

- U ponedjeljak ujutro režim u Kijevu pokušao je izvesti zračne udare pomoću dronova sovjetske proizvodnje na zračne baze Djagiljevo u okolici Rjazanja i Engels u okolici Saratova, navodi se u tekstu.

Ministarstvo optužuje ukrajinske snage da tako želi "izbaciti iz stroja ruske avione dugog dometa" koji se upotrebljavaju za napade na energetsku infrastrukturu kojih je zadnjih tjedana bilo mnogo na ukrajinskom teritoriju.

Da je ruski sustav protuzračne obrane srušio te "reaktivne dronove", njihove bi krhotine pale na teritorij napadnutih zračnih baza i prouzročile eksplozije koje bi "lakše" oštetile avione, navodi se u priopćenju. Trojica ruskih vojnika "teško su ranjena" u tim napadima, a četvorica su primljena u bolnicu, navodi isti izvor.

Unatoč tim napadima, "masovni zračni udar visokopreciznim oružjem" izveden je u ponedjeljak oko 13.00 sati po srednjoeuropskom vremenu na ukrajinske vojne objekte i na energetsku infrastrukturu povezanu s ukrajinskom vojskom, piše se u priopćenju u kojemu se dodaje da je pogođeno ukupno 17 meta.

Više ruskih glasila izvijestilo je tijekom dana, pozivajući se na lokalne čelnike, da su dvije zračne baze u središtu Rusije, od kojih je jedna namijenjena strateškom zrakoplovstvu a koristi se za napade na Ukrajinu, u ponedjeljak potresle eksplozije.

Na društvenim mrežama odmah se počelo nagađati da bi iza eksplozija mogla stajati Ukrajina, premda su dvije baze stotinama kilometara udaljene od ukrajinske granice.

- Vladimir Putin je obaviješten o ovim incidentima, kratko je rekao glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Predsjednik redovito prima informacije od nadležnih služba o svemu što se događa, rekao je novinarima, bez drugih potankosti.

Kijev zasad nije preuzeo odgovornost ni za jednu eksploziju.

Rusija je u ponedjeljak zasula Ukrajinu dalekometnim projektilima, ali ukrajinska protuzračna obrana je uspjela ograničiti posljedice napada u kojima su stradala dvije osobe te nanesena materijalna šteta, javlja Reuters pozivajući se na ukrajinske izvore. Zračne uzbune oglašene su diljem Ukrajine, a civilima je rečeno da potraže sigurnost u skloništima.

Prema prvim informacijama u regiji Zaporižije je poginilo dvoje ljudi, a nekoliko kuća je uništen, dok je sjeverna oblast Sumy nakon napada na energetsku infrastrukturu ostala bez električne energije. Sirene na uzbunu oglašene su i u Kijevu gdje su stanovnici spas potražili u tunelima podzemne željeznice.

Premijer Denis Šmihal je rekao da su pogođena energetska postrojenja u oblasti Kijeva, Vinicije i Odese, ali da energetski sustav i dalje funkcionira.

Vlasti također tvrde da je njihova protuzračna obrana oborila 60 od 70 raketa koje su ispaljenje na Ukrajinu.

- Naši su dečki nevjerojatni, rekao je Andrij Jermak, šef predsjedničkog ureda.

Čini se da je Kijev, koji ima oko tri milijuna stanovnika, uspio izbjeći veću štetu, iako je guverner oblasti rekao da je više 40 posto stanovnika bez struje. Gradske vlasti tvrde da je oboreno devet od 10 projektila ispaljenih na Kijev u kojem je zavladala hladnoća s temperatura od pet stupnjeva Celzija ispod nule.

Poremećaji u elektroopskrbi su i u susjednoj Moldaviji. Policija je pronašla dijelove projektila koji je pao u sjevernoj Moldaviji, na granici s Ukrajinom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak se provozao Mercedesom preko Krimskog mosta koji povezuje južnu Rusiju s anektiranim Krimskim poluotokom, manje od dva mjeseca otkako je oštećen jedan od infrastrukturnih projekata šefa Kremlja.

Putin je 2018. godine otvorio cestovni i željeznički most dug 19 kilometara. Most je granatiran 8. listopada, za što Rusija optužuje Ukrajinu.

Putin je, u pratnji zamjenika premijera Marata Khusnullina, prikazan na državnoj televiziji za volanom Mercedesa, postavljajući pitanja o tome gdje se napad dogodio.

- Vozimo se na desnoj strani, rekao je Putin prelazeći most. Lijeva strana mosta, koliko shvaćam, prometuje, ali ipak je treba dovršiti. Još je malo oštećena, trebamo je dovesti u idealno stanje, rekao je ruski predsjednik.

Putin je i prošetao dijelovima mosta, najvećeg u Europi, kako bi pregledao još uvijek spaljene dijelove.

Ukrajina nikada nije preuzela odgovornost za bombardiranje mosta 8. listopada u jutarnjima satima, dan nakon što je Putinovog 70. rođendana.

Ruska savezna sigurnosna služba tvrdi da je napad organizirala ukrajinska vojna obavještajna služba. 

Crnogorski premijer Dritan Abazović i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisali su u ponedjeljak, putem videoveze, zajedničku deklaraciju kojom Crna Gora podržava euroatlanske aspiracije Ukrajine.

Zajednička deklaraciju o euroatlantskoj perspektivi Ukrajine jasna je potvrda crnogorske podrške Ukrajini u njenom nastojanju da postane punopravan dio euroatlantskog društva, kada se za to steknu uvjeti, priopćeno je iz Abazovićevog kabineta. Također se navodi da je jasno nastojanje vlade Crne Gore da zajedno sa saveznicima podrži obranu Ukrajinaca.

Ta podrška pokazana je kroz crnogorsku donaciju 11 posto sredstava iz svog vojnog proračuna, ali i kroz humanitarni aspekt i prijem više tisuća izbjeglica, rekao je tijekom potpisivanja deklaracije crnogorski premijer.

Zelenski je istaknuo da dvije zemlje imaju sasvim otvorene prijateljske veze, bez tajnih i skrivenih namjera, na čemu je zahvalan. On je narodu Crne Gore zahvalio na podršci Ukrajini i gostoprimstvu prema onima koji su izbjegli iz Ukrajine.

- Vidimo vašu podršku od prvog dana, imali smo divan sastanak u Ukrajini, premijeru. Uvjeren sam da ćete, kao i narod Crne Gore, ostati uz nas i dalje, do pobjede, što će biti naša zajednička pobjeda. Hvala još jednom, naveo je Zelenski.

Abazović je u lipnju zajedno s albanskim kolegom Edijem Ramom posjetio Kijev, gdje se i susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskijem.

Ceremonija potpisivanja deklaracije održana je putem video veze.

Trebat će deset do 15 godina da se popune zapadne zalihe artiljerijskog streljiva potrošene za podršku ukrajinskoj vojsci u borbi protiv ruske agresije, rekao je vlasnik velikog proizvođača oružja tvrtke Czechoslovak Group (CSG).

Unatoč dotoku streljiva u Ukrajinu, vlasnik CSG-a Michal Strnad rekao je da ukrajinskim snagama nedostaje streljiva jer zapadne vlade polako ostaju bez svog arsenala zbog ograničenja proizvodnih kapaciteta.

- Topničko streljivo danas je vrlo rijetka roba, rekao je. Procjenjujem da će trebati 10-15 godina da se popune zalihe (zapadnih vojski) zbog rata u Ukrajini, dodao je Strnad.

Europske vlade značajno su iskoristile svoje arsenale kako bi podržale Ukrajinu. Strnad kaže da Ukrajina ispaljuje 40.000 granata tjedno iz nekoliko stotina haubica koje su joj dale zapadne zemlje.

- U Ukrajinu je dostavljeno stvarno puno toga, kazao je. "Međutim, činjenica je da danas Ukrajinci pucaju manje nego što bi mogli jer nemaju dovoljno streljiva".

CSG je glavni dobavljač moderniziranog oružja iz sovjetske ere za Ukrajinu, uključujući tenkove, haubice, višecjevne raketne bacače i borbena vozila. U svojim zalihama CSG ima 90 moderniziranih tenkova T-72 koje su platili SAD i Nizozemska. Ipak, CSG-ove zalihe oružja iz sovjetske ere također su se smanjile i malo je toga pogodnog za modernizaciju i slanje u Ukrajinu ostalo na tržištu, ističe Strnad.

Ukrajina je u ponedjeljak objavila da je Rusija izvela nove raketne napade pa su u brojnim dijelovima zemlje oglašene sirene za uzbunu.

Uzbuna se čula u Kijevu i većim dijelom Ukrajine.

- Rakete su lansirane, kazao je glasnogovornik ukrajinskih zračnim snaga Jurij Ihnat, a šef osoblja u predsjedničkom uredu Andrij Jermak je upozorio ljude da "ne ignoriraju znak za uzbunu".

Za sada nema dojava o žrtvama ili materijalnoj šteti.

Na udaru ruskih snaga posljednjih je tjedana posebno bila energetska infrastruktura i stanovnici su često ostajali bez struje i grijanja.

 Isporuke plina iz Njemačke u Poljsku cjevovodom Yamal-Europa stale su u ponedjeljak ujutro, dok su ruske pošiljke preko Ukrajine u Europu bile stabilne.

Njemački kancelar Olaf Scholz upozorio je u ponedjeljak u članku za Foreign Affairs kako treba spriječiti stvaranje blokovske podjele kao u Hladnom ratu, dok je apelirao na izgradnju novih partnerstva.

Najmanje tri osobe su poginule i više ih je ozlijeđeno nakon eksplozije u dvije vojne zrakoplovne baze na zapadu Rusije u ponedjeljak.

- Neidentificirana bespilotna letjelica napala je zračnu bazu u Saratovskoj oblasti, izvijestila je Baza.

Dvije osobe su prevezene u bolnicu, a prema izvještajima oštećena su dva zrakoplova. Otprilike u isto vrijeme, kamion s benzinom eksplodirao je na pisti u Rjazanskoj oblasti, južno od Moskve. Tri osobe su poginule, a pet ih je ozlijeđeno.

Zasad se ne zna uzrok eksplozije u Rjazanu. Prema nekim navodima oštećen je jedan zrakoplo.

Navodno je u Saratovu oštećen strateški bombarder T-95 koji Rusija koristi za gađanje ukrajinske energetske infrastrukture.

Za sada nije jasno tko je odgovoran za eksplozije, navodi Reuters.

Ruski borbeni zrakoplovi znatno su smanjili svoje djelovanje iznad Ukrajine, prema dnevnom biltenu britanske obavještajne službe, prenosi dpa.

Trenutno rusko zrakoplovstvo još uvijek izvodi nekoliko desetaka misija dnevno, što je znatan pad u odnosu na 300 misija dnevno u ožujku, objavilo je na Twitteru britansko ministarstvo obrane, pozivajući se na obavještajne podatke.

Rusko zrakoplovstvo izgubilo je više od 60 zrakoplova do sada, uključujući taktičkog bombardera Su-24 i jurišni zrakoplov Su-25 samo u posljednjim tjednima, dodaje se.

Britanski obavještajci pad aktivnosti ruskog zrakoplovstva pripisuju sve većoj prijetnji koju predstavlja ukrajinska protuzračna obrana, smanjenju mogućih sati letenja za ruske zrakoplove i pogoršanju vremena.

Britansko ministarstvo obrane od početka invazije svakodnevno objavljuje informacije o tijeku rata. Moskva optužuje London da time provodi kampanju dezinformiranja.

Ukrajinski državni odvjetnik Andrij Kostin osudio je drastično povećanje seksualnog nasilja ruskih vojnika u invaziji na Ukrajinu koja još traje.

Žrtve su oba spola i svih dobnih skupina, rekao je Kostin za list njemačke medijske tvrtke Funke Media Group i francuski list Ouest-France u izjavama koje je dpa vidio prije objave u ponedjeljak.

Kostin je optužio ruske vojnike da namjerno koriste seksualno nasilje kao ratno oružje da ponize Ukrajince.

- U mnogim slučajevima ruski vojnici silovali su ljude, mučili a zatim ubili. Često silovanje čine pred rođacima i djecom, rekao je Kostin.

Ruski zapovjednici često naređuju ili barem podržavaju silovanja, rekao je Kostin.

Njegove izjave ne mogu se neovisno provjeriti.

Wenzel Michalski, čelnik njemačkog ogranka organizacije Human Rights Watch, vidi sustavan pristup nasilju kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je počela potkraj veljače.

- Zločini nad civilima dio su ratne taktike ruskih vojnika u Ukrajini, rekao je Michalski za list Funke Media Group.

- Nasilna djela koja su počinili vojnici, uključujući silovanje, ruski politički čelnici i vojska ne kažnjavaju. Naprotiv, snage koje djeluju s posebnom brutalnošću još uvijek se poštuju, rekao je.

Prema ukrajinskom državnom odvjetništvu, od početka rata prije devet mjeseci u Ukrajini je ubijeno gotovo 8500 civila, uključujući 440 djece. Ranjeno je više od 11.000 civila.

Najteže bitke u Donbasu vode se za grad Bahmut. Rusi već mjesecima silovito napadaju okolna naselja i uspjeli su se probiti do samih predgrađa, ali ukrajinska vojska neprestano dovlači pojačanja i ne odstupa sa svojih položaja. Pretpostavlja se da će bitka za taj strateški važan grad biti najkrvavija od početka rata.

- U smjeru Donecka, ruske postrojbe provode uspješne ofenzivne akcije u blizini Bahmuta. Eliminirano je više od 50 ukrajinskih vojnika i šest oklopnih borbenih vozila, rekao je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane.

Rusi tvrde da su u Donbasu srušili ukrajinski avion Su-25, dok je ukrajinska vojska objavila snimku rušenje ruskog helikoptera K-52. Kako dobiva sve više protuzračnih sustava sa zapada, ukrajinska protuzračna obrana u posljednje je vrijeme sve efikasnija.

- Naravno, trebaju nam protuzračni sustavi kao NASAMS, Iris-T i Patriot iz zapadnih zemalja, rekao je Karel Peretjatko, zapovjednik baterije protuzračne obrane.

Snijeg je zabijelio kupole srednjovjekovnih crkava u Kijevu, a sirene za uzbunu često se oglašavaju. Zbog ruskih raketnih napada na elektroenergetsku mrežu, u Kijevu su i dalje na snazi izvanredna isključenja struje, a gradske vlasti pozivaju stanovnike da tijeom zime odu na selo ako imaju tu mogućnost. Pojedini kafići alternativu traže u agregatima.

- Zbog nestanka struje, oko 70 posto ljudi koji dođu ovamo, okrenu se i odu kad saznaju da poslužujemo samo čaj i filtar-kavu i da nemamo internet. Dakle, da, restrikcije struje imaju znatan utjecaj utjecaj na moje poslovanje, rekao je Oleksandr Pavlenko, vlasnik kafića.

Nakon ukrajinskih protuofenziva kod Harkiva, Limana i Hersona, bojišnica se stabilizirala, vojske su se ukopale u rovovima, a bitka za Bahmut pokazuje koliko će svako novo napredovanje biti teško. Francuski predsjednik Macron u intervjuu za CBS kaže da su pregovori jedina opcija.

- Mislim da je važno prenijeti poruku da o tome odlučuju Ukrajinci. Pregovori su jedini način da se pronađe rješenje. Ne vidim vojnu opciju na terenu, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Kijev upozorava da se Rusija ponovno sprema za masivni napad na kritičnu infrastrukturu Ukrajine. Trenutačno je 507 mjesta u osam oblasti isključeno iz opskrbe električnom energijom, objavile su ukrajinske vlasti.

Ograničenje cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu oko kojeg su se dogovorili EU, G7 i Australija stupa na snagu u ponedjeljak, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU, uz nekoliko iznimki.

Odluka o ograničenju cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu omogućuje da se ona prodaje trećim zemljama koristeći tankere zemalja G7 i EU-a, njihove osiguravateljske tvrtke i kreditne institucije, ali samo ako se nafta prodaje ispod cijene od 60 dolara.

Budući da se ključne svjetske brodarske i osiguravateljske tvrtke nalaze u zemljama G7, ograničenje cijene moglo bi Moskvi otežati prodaju nafte za višu cijenu, ocjenjuje Reuters.

No Moskva je rekla da se neće pridržavati odluke pa makar morala smanjiti proizvodnju.

IZVOR: HRT 

POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/zelenski-pred-zimu-pozvao-ukrajince-na-ustrajnost-i-otpornost-10482420