Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Davosu na jubilarnom, 50. Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, gdje je predstavio prioritete hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a. Govoreći o novom sedmogodišnjem proračunu Unije, istaknuo je važnost kohezijske politike kako bi gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi uhvatila korak s razvijenijim članicama. Posjet Davosu premijer Plenković započeo je sudjelovanjem na sastanku „Dijalog o zapadnom Balkanu“, uz predsjednika Svjetskog gospodarskog foruma Børgea Brendea, predsjednika Vlade Bugarske Boyka Borissova, predsjednika Vlade Slovenije Marjana Šareca, predsjednika Kosova Hashima Thaçija, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića te mnoge druge. Potom je sudjelovao na radnom sastanku na temu „Generiranje rasta u srednjoj i istočnoj Europi“, zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, predsjednikom Poljske Andrzejem Dudom, predsjednikom Litve Gitanasom Nausedom te predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. U toj je prigodi premijer Plenković, predstavljajući prioritete hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije – Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna – naglasio da Hrvatska želi pridonijeti i pronalasku rješenja za četiri glavna politička izazova na dnevnom redu Europske unije.
Prioriteti hrvatskog predsjedanja
Prvo pitanje je dogovor o uređenom Brexitu, odnosno o pregovaračkom okviru o budućim odnosima Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Drugi politički prioritet je pomoć predsjedniku Europskoga vijeća Charlesu Michelu u postizanju dogovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru. Treći aspekt je Konferencija o budućnosti Europe, a premijer Plenković poručio je kako je ona posebno važna upravo u trenutku kada Europska unija ostaje bez svoje članice – Ujedinjene Kraljevine – koja je i stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, nuklearna sila i jedan od svjetskih prvaka u slobodnoj trgovini.
Četvrti je naglasak na europskoj perspektivi jugoistočne Europe, odnosno sastanak na vrhu između čelnika zemalja članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe, koji će se u svibnju održati u Zagrebu. U tom je kontekstu važno ne zaboraviti ni zemlje Istočnog partnerstva, a o toj temi raspravljat će se na posebnom sastanku u Bruxellesu u lipnju, nakon lipanjskog susreta Europskoga vijeća, dodao je premijer Plenković. Govoreći o temi ovog radnog sastanka – gospodarstvu – premijer Plenković rekao je da, unutar Europske unije, 11 zemalja srednje i istočne Europe, od kojih su neke članice više od 15 godina te su u tom periodu apsorbirale sredstva iz dvaju sedmogodišnjih proračuna pa su stoga imale prednost u smislu hvatanja koraka s ostatkom EU-a.
Hrvatska još lovi taj korak, dodao je, i stoga se zalaže da sredstva za kohezijsku politiku ne budu previše smanjena u odnosu na nove izazove s kojima se suočava EU – klimatske promjene, sigurnost, inovacije itd. Predsjednik Vlade istaknuo je da sve zemlje u srednjoj i istočnoj Europi moraju raditi na jačanju institucija, s obzirom da su prošle tranziciju i imaju povijest od najmanje 45 godina nedemokratskih režima, a to se ne može promijeniti preko noći. Stoga se, dodao je, mora raditi na jačanju institucija, učinkovitosti tržišta dobara i tržišta rada i razvijanju financijskih tržišta, stvarajući istodobno produktivniju investicijsku klimu te privlačeći ulaganja. To je, smatra predsjednik Vlade, ključ hvatanja koraka s razvijenijim članicama Unije.
Velika očekivanja od zagrebačkog sastanka na vrhu
U izjavi medijima, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je prvi današnji panel, posvećen dijalogu s državama jugoistoka Europe, bila izvrsna prigoda za razgovor s nekoliko šefova država i vlada, čelnicima međunarodnih organizacija, međunarodnih financijskih institucija te nekoliko velikih kompanija koje su zainteresirane za suradnju.Pritom je izdvojio važnost dinamiziranja – za vrijeme hrvatskog predsjedanja – odnosa nama susjednih zemalja s Europskih unijom.
„Dosta su velika očekivanja od zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju. Prigoda je da uz, nadam se, deblokadu situacije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, napravimo korak dalje i u Zagrebu zacrtamo odnose u sljedećem desetljeću sa svim državama u našem susjedstvu“, kazao je.Na drugom je pak panelu, rekao je Plenković, bilo nekoliko čelnika srednje i istočne Europe, primjerice predsjednici Poljske, Latvije i Litve te premijeri Bugarske, Slovenije, predsjednik Srbije, kao i brojni zainteresirani gospodarski predstavnici.
„Govorili smo o gospodarskom rastu u srednjoj i istočnoj Europi. Hrvatska s aspekta članice koja je tek koristila jednu financijsku perspektivu razumije koliko je važna kohezijska politika koja je jedan od instrumenata ulaganja i ravnomjernogregionalnog razvoja. Isto tako, jačanja institucija, tržišta rada, tržišta kapitala i svega onoga što kreira pouzdan i predvidljiv pravni okvir za veća ulaganja, nova radna mjesta, veći gospodarski rast i bolji standard svih ljudi u srednjoj i istočnoj Europi“, izvijestio je Plenković.
Apple i Hrvatska - prostor za veći angažman
Vezano za sastanak s predsjednikom Uprave Applea, premijer Plenković je kazao da je riječ o jednom od brojnih sastanaka koji će se održati danas i sutra. „Ideja je da vidimo kako možemo razvijati suradnju Applea i Hrvatske. Postoji prostor za veći angažman i veće korištenje usluga od strane hrvatskih građana“, dodao je. Novinare je zanimao i razgovor s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Premijer Plenković je kazao da se razgovaralo uoči panela na kojem su zajedno sudjelovali.
Poručio je da nastoji kalibrirati očekivanja svih nama susjednih zemalja u ovoj godini od hrvatskog predsjedanja. „Jer, realno govoreći, dobro je da je Hrvatska stavila u fokus države jugoistoka Europe, uz ovoliko drugih važnih tema. Da je netko drugi sada predsjedajući, sumnjam da bi ta tema bila aktualna. Dakle, imate završetak Brexita, novi ugovorni odnos s Ujedinjenom Kraljevinom, sedmogodišnji proračun koji se mora treba usvojiti, Konferenciju o budućnosti Europe i veliki paket zelenog plana Ursule von der Leyen“, istaknuo je.Plenković je prisnažio da je dobar pristup ovogodišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma, odnosno društveno odgovorno gledanje na kapitalizam, na aktere globalnog tržišta, koji moraju imati osjećaj za socijalne elemente i klimatske promjene. „Što je jedna važna poruka i na tragu je onog što se radi na razini UN-a i EU-a“, dodao je.
Otvoriti novu stranicu
Na pitanje novinara o sutrašnjem bilateralnom susretu s nizozemskim premijerom Markom Rutteom te očekuje li pomake vezano za pregovore u kontekstu jugoistoka Europe, premijer Plenković je kazao kako očekuje da Europska komisija već idućeg tjedna izađe s novom metodologijom.„Dakle, jednim prijedlogom koji bi, ukoliko su uzeli glavne elemente francuskih ideja, trebao otvoriti novu stranicu što se Pariza tiče u pogledu sjeverne Makedonije i Albanije. Što se tiče Nizozemske, tu je situacija malo drukčija“, rekao je, dodavši da je riječ o rezervama, primjerice, u području pravosuđa i vladavine prava.
„Tu očekujem drugo izvješće Komisije o napretku za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje bi trebalo biti u veljači. Nakon toga, mislim da bi tu, ukoliko u konačnici ostane samo jedna zemlja, moglo doći do napretka. Čak i prije zagrebačkog sastanka na vrhu“, naglasio je.Upitan za govor predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, premijer Plenković je kazao da je sada izborna godina u SAD-u te je predsjednik Trump izložio svoja postignuća. „Mislim da je i očekivano, u krajnjoj liniji ostaje praktički 10-ak mjeseci do izbora u SAD-u. Njegov govor je bio intoniran ne samo publici ovdje, nego i domaćoj publici te svjetskim medijima. Nije me iznenadio njegov govor“, zaključio je predsjednik Vlade
Niz bilateralnih susreta
Predsjednik Vlade Plenković u Davosu je održao niz bilateralnih susreta s državnicima, gospodarstvenicima i znanstvenicima koji također sudjeluju na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma. Susreo se s predsjednikom Kosova Hashimom Thaçijem, slovenskim premijerom Marjanom Šarecom, predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Aliyevim i s potpredsjednikom Vlade Vijetnama Truongom Hoa Binhom.Također, susreo se s direktorom za međunarodna tržištaRoyal Philipsa Henkom Siebrenom De Jongom i predsjednikom Uprave Applea Timom Cookom.S Timom Cookom razgovarao je o proširenju suradnje Hrvatske i Applea, osobito na znanstveno-istraživačkom području, fizičkom i digitalnom pristupu uslugama Apple za hrvatske korisnike te regulaciji digitalnih platformi u EU.Plenković se sastao i s glavnim tajnikom Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom, glavnim tajnikom Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem te predsjednikom Europskog istraživačkog vijeća Maurom Ferrarijem.
PVRH
