Uspomena na žrtve genocida u Srebrenici mora se čuvati, a svi oni koji danas niječu taj strašni zločin moraju se suočiti s odgovornošću za takvo ponašanje jer je ono ravno odgovornosti ubojica, poručili su sudionici komemoracije posvećene 28. godišnjici masovnog pokolja srebreničkih Bošnjaka.
U Srebrenici je danas pokopano 30 identificiranih žrtava, te je održana komemoracija s koje je upućen poziv na poštivanje žrtava.
Više od 8.000 ljudi ubijeno je u srebreničkom genocidu, a do sada je pronađeno njih nešto manje od sedam tisuća. Za ostacima još najmanje tisuću žrtava i dalje se traga.
Zbog sudjelovanja u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici Haaški tribunal te sudovi u BiH i Srbiji do sada su osudili više od 50 osoba, izrekavši kazne u ukupnom trajanju od 700 godina.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u svojim je presudama bivšim vojnim i političkim dužnosnicima bosanskih Srba zločin u Srebrenici okarakterizirao kao genocid i ta je kvalifikacija sastavni dio odluke o doživotnim kaznama zatvora za Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
U posljednjem postupku koji je vođen pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) na zatvorske su kazne u trajanju od po 15 godina osuđeni bivši čelnici srbijanske državne sigurnosti Jovica Stanišić i Franko Simatović. Presudom je utvrđeno kako su oni plaćali pripadnike paravojne postrojbe "Škorpini", koji su kod mjesta Trnovo brutalno pogubili šest zarobljenih Srebreničana i sve to snimili na video kazetu koja je bila izravnim dokazom tog zločina.
Do sada je u Potočarima pokopana 6.721 žrtva genocida.
Vlada Federacije BiH je donijela Odluku kojom se 11. srpnja 2023. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.
Žrtve se moraju poštovati
Uspomena na žrtve genocida u Srebrenici mora se čuvati, a svi oni koji danas niječu taj strašni zločin moraju se suočiti s odgovornošću za takvo ponašanje jer je ono ravno odgovornosti ubojica, poručili su u utorak sudionici komemoracije.
Na komemoraciji održanoj prije zajedničkog sprovoda visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt kazao je kako je sve to podsjetnik da se zbivanja u Srebrenici nikada ne smiju zaboraviti, upozorivši kako je međunarodna zajednica zakazala prije 28 godina kada je morala zaštititi Srebrenicu pa je stoga njena odgovornost danas još veća.
Istinu, pravdu ali i odštetu žrtvama smatra ključnim kako se sve ovo ne bi ponovilo, a sugerirao je kako bi 11. srpnja trebao biti proglašen međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, po uzoru na dan sjećanja na žrtve holokausta. Istodobno se mora odlučnije spriječiti pokušaje nijekanja počinjenih zločina, kazao je Schmidt pa je pozvao vlasti u BiH da procesuiraju sve koji to čine.
- Jasno je da moramo imati odlučne postupke tužiteljstva, kazao je Schmidt najavivši kako je spreman koristiti svoje ovlasti i poboljšati zakonski okvir za kažnjavanje negatora genocida i ratnih zločina.
Schmidt je tako odgovorio na konstataciju Hamdije Fejzića, zamjenika načelnika općine Srebrenica, koji je tamo živio i 1995., i koji je na komemoraciji kazao kako su Bošnjaci zbog mira pristali na bezbrojne kompromise ali ništa nisu dobili zauzvrat jer se njihove žrtve omalovažava, a povratnike zastrašuje.
Rosensaft: Genocid u Srebrenici u ravni s holokaustom
Oštar i emotivan govor održao je izvršni dopredsjednik Svjetskog židovskog kongresa (WJC) Menachem Rosensaft, koji je genocid u Srebrenici stavio u istu ravan s holokaustom i genocidom u Ruandi, a one koji su pobili Bošnjake u Srberenici nazvao je "republičkosrpskim ološem i bosanskim četnicima".
-Bošnjački dječak u Pilici (mjestu masovnih smaknuća Srebreničana), srpsko dijete u Jasenovcu i Tutsi djevojčica u Kigaliju podjednake su žrtve oslobođene mržnje, kazao je Rosensaft dodajući kako sve te žrtve dozivaju iz svojih grobova da ih se pamti.
Poručio je kako ne može biti ni oprosta niti iskupljenja za počinitelje takvih zločina, ali ni za one koji zločine niječu ili veličaju zločince.
- Nećemo oprostiti onima koji i danas pravdaju ubojice, koji veličaju Ratka Mladića muralima u Banjoj Luci ili Beogradu, onima čije riječi i danas iznova ubijaju mrtve, a lažima o nijekanju genocida postaju pomagači u ubojstvima i zločinima, kazao je Rosensaft izravno pritom prozvavši kao odgovorne lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, kontroverznog austrijskog pisca Petera Handkea i predsjedateljicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, poznate po revizionističkim stajalištima.
Opasnosti od povijesnog revizionizma i 'starih' politika
U Srebrenicu je u utorak stigla i Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala, koji je sudio počiniteljima ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Tamo je kazala kako je njena nazočnost potvrda odlučnosti da se ponavljanje sličnih zlodjela više ne dopusti te da je stoga MICT "daleko od toga da zatvori svoja vrata".
Ustvrdila je kako je ICTY, zajedno s MICT-om, opravdao očekivanja za uspostavom univerzalne pravde, ali istodobno duboko žali jer je opazila kako u cijeloj bivšoj Jugoslaviji uzima maha povijesni revizionizam, odnosno nijekanje sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima, dok se neki osuđenici poput Darija Kordića usuđuju kazati kako bi danas sve ponovili.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je kako u toj zemlji nikada neće pokleknuti pred politikom zla kao i da tamo nije bio na djelu građanski rat, nego agresija, a tvrdi da je danas napadnut mirovni proces u zemlji te je u tijeku pokušaj razaranja države pa je pozvao na okupljanje "svih patriota".
- Svi koji BiH nude strategiju zaborava ne misle joj dobro, kazao je Bećirović ustvrdivši kako opasnost od ponavljanja genocida nad Bošnjacima nije otklonjena, jer i dalje prijete politike koje su i dovele do rata 1992. godine.
U Mostaru se oglasile sirene, Čović srebrenički genocid nazvao opomenom
U Mostaru su se u utorak oglasile sirene povodom obilježavanja godišnjice srebreničkog masakra, a predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović ocijenio je ovo mjesto u istočnoj Bosni vječnom opomenom da se takvo što ne ponovi.
Srebreničkog masakra se u posebnoj objavi na Twitteru prisjetio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović. Uz fotografiju s obraćanja u Srebrenici dok je bio član državnoga Predsjedništva BiH, Čović je naveo kako "patnja utkana u ovo mjesto pripada cijelom čovječanstvu, kao i bol koja nas svake godine iznova i trajno postidi'.
- Srebrenica je mjesto genocida i vječna opomena da se takvo što više nikada ne dogodi, naveo je Čović u objavi na na Twitteru.
