U izjavi za medije nakon neformalnog sastanka Europskog vijeća u Budimpešti, predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da je glavna tema rasprave bilo izvješće Marija Draghija o konkurentnosti gospodarstva Europske unije. - Najnovije izvješće Marija Draghija o konkurentnosti gospodarstva Europske unije podloga je europskim liderima i Europskoj komisiji za provođenje konkretnih zakonskih i drugih mjera, a s hrvatskog stajališta najbitnije je da je naglašeno pitanje demografije jer je demografska revitalizacija u budućnosti preduvjet rješavanja potreba na tržištu rada pa samim time i konkurentnosti europskoga gospodarstva - istaknuo je premijer Plenković. Razgovarali su i o zelenoj i digitalnoj tranziciji, dodao je, a posebno i o ulaganjima u obranu u promijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima. Dokument je, kazao je, nakon brojnih konzultacija provedenih u njegovom u nastajanju s relevantnim sugovornicima, podloga liderima za provođenje konkretnih zakonskih i drugih mjera u novom mandatu Europske komisije.vPredsjednica Komisije Ursula von der Leyen već je dio tih preporuka uvrstila u pisma kojima pojašnjava svakom od budućih povjerenika što je bitno od tih preporuka uzeti u obzir kako bi ih proveli na razini Europske unije. S hrvatskog stajališta, kazao je premijer, najvažnije je da i taj dokument, a i danas usvojena Budimpeštanska deklaracija, spominje pitanje demografije jer je demografska revitalizacija u budućnosti preduvjet rješavanja potreba na tržištu rada pa samim time i konkurentnosti europskoga gospodarstva.
Za Hrvatsku su posebno važni jedinstveno tržište i kohezijska politika
Posebno je važno, nastavio je, napraviti daljnje korake u eliminiranju barijera koje još uvijek postoje na jedinstvenom tržištu, a za Hrvatsku je jedinstveno tržište posebno važno, naglasio je, jer omogućava gospodarstvenicima da iz njega vuku sve koristi, nemaju ograničenja i barijera i mogu poslovati na puno većem tržištu od nacionalnog. Za zemlje poput Hrvatske, koja se zadnja pridružila Europskoj uniji, upravo sredstva Kohezijske politike omogućuju brže hvatanje koraka s gospodarstvima razvijenijih zemalja.
Stoga se zalaže da se mjere koje se budu provodile baziraju na jednakom pristupu različito razvijenih članica, dodao je. Što se tiče pitanja energetike, premijer Plenković kazao je da će u idućih 15 godina doći do vrha rezervi i ugljena i nafte i plina.
Taj trenutak, kazao je, značajno će promijeniti i energetsku i gospodarsku sliku i situaciju na svijetu. Ljudi će biti sve više, a fosilnih goriva sve manje, pa će tako i njihove cijene biti sve više.
Upravo o tome je govorio danas, s naglaskom da se zbog takvog izvjesnog scenarija moramo pripremiti za vrlo blisku budućnost snažnim preorijentiranjem i na nuklearnu energiju i na geotermalnu energiju, na energiju iz vjetra i sunca te na ono što je Hrvatskoj posebno bitno, a to su hidroelektrane koje mogu omogućiti ispunjavanje dvaju ciljeva - jedan je da gospodarstvo ima što jeftinije energente pa može biti konkurentnije i drugi da ostvarujemo ciljeve zelene tranzicije u kontekstu brzih klimatskih promjena.
Ulaganja u obrambene sposobnosti u promijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima
Hrvatska sa svojom strategijom ulaganja u obnovljive izvore energije ide u korak s onim što se zbiva na europskoj razini, naglasio je premijer. Još jedna važna tema, koja je također dio Draghijevog izvješća, je digitalna tranzicija. A razgovaralo se posebno i o ulaganjima u obranu u promijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima. Proteklih su godina države članice, kazao je premijer Plenković, znatno povećale ulaganja u obrambene sposobnosti i time ne samo ispunile kriterije koji su važni u okviru članstva u NATO-u, već i jačanja obrambenih sposobnosti na razini Europske unije.
Ovo je bio i zadnji sastanak Europskog vijeća u mandatu aktualnog predsjednika Charlesa Michela, kazao je premijer Plenković, kojem su članovi zahvalili na suradnji, a tu dužnost od 1. prosinca preuzima António Costa.
Europska unija treba nastaviti sa snažnom podrškom Ukrajini kao žrtvi ruske agresije
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana vezanu uz europsku financijsku pomoć Ukrajini. Kazao je da je to pozicija Mađarske, ali isključivo u nacionalnom svojstvu, jer je cijela jučerašnja rasprava s predsjednikom Zelenskim, kao i razgovori lidera s njime, išla u drugom smjeru. "Snažna solidarnost i podrška Ukrajini kao žrtvi ruske agresije treba biti politika koju će nastaviti Europska unija", poručio je. Kada bi sada pustili da se postigne primirje cementiranjem statusa quo, dodao je, međunarodna zajednica odrekla bi se svih vrijednosti iza kojih stoji Onda međunarodno pravo ne vrijedi ništa, onda bilo koji jači može satrati ovoga slabijeg, a da drugi u budućnosti samo gledaju", upozorio je.
Svi žele mir, naglasio je, ali on ne može biti bilo kakav, već on mora omogućiti reintegraciju trenutno okupiranih područja u njen ustavno-pravni poredak. "Ako se to ne dogodi, danas je Ukrajina, a sutra može biti bilo tko", poručio je upitavši što bi, u konačnici, bilo s Hrvatskom da je taj model prevladao prije 30 godina. Takva politika dovela bi u pitanje uopće opstanak država koje imaju susjede koji imaju teritorijalne pretenzije i dovoljno sile i snage da tu svoju volju ekspanzionističku i agresorsku provede, dodao je.
"Trebamo pronaći rješenja koja će biti dugoročno održiva i pravedna", poručio je govoreći o naporima rješavanja rata u kojem je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva, što je ključna i temeljna pozicija svih.
Pitanje koeficijenata treba se riješiti putem upravo za to ustrojenog Vijeća, a ne štrajkom
Na upit novinara, premijer Plenković osvrnuo se i na najavu štrajka u zdravstvu. Podsjetio je da je u zakonskim rješenjima, prilikom donošenja novog Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama te pratećih uredbi o koeficijentima, Vlada predvidjela osnivanje Vijeća koje prati provođenje tih uredbi. I tada je javno kazao, dodao je, da tu nema recepta za savršeno rješenje, u kontekstu kalibriranja međuodnosa, odnosno osjećaja proporcionalnosti je li netko pri tome dobio malo više ili malo manje.
"Ja sam i tada rekao - imat ćemo Vijeće gdje nadležni predstavnici resora trebaju prikupiti sve moguće eventualne pritužbe i komentare ljudi koji smatraju da ti koeficijenti možda nisu bili idealni, i onda će to Vijeće, u suradnji s nadležnim ministarstvima, predlagati Vladi eventualne korekcije tih koeficijenata", kazao je naglasivši kako smatra da taj put još nije iscrpljen. "Trebalo se ići tim putem, a ne u štrajk, pogotovo ne u zdravstvu i pogotovo ne nakon što smo povećali plaće u prosjeku za 32 posto", smatra premijer.
Enormni iskoraci u politici plaća, osobito u zdravstvu
Podsjetio je i da koeficijenti nisu tema kolektivnih pregovora između Vlade i sindikata, već se određuju uredbom Vlade koja je jednostrani akt. Ipak, suprotno toj jednostavnoj logici, naglasio je, Vlada je i prije nego je donijela te uredbe mjesecima konzultirala predstavnike sindikata, s kojima osam godina vodi odličan dijalog. "Vodili smo proces gdje smo nastojali uvažiti sve što se moglo", rekao je premijer Plenković.
Izdvajanja za povećanje plaća u zdravstvu, u odnosi na inicijalno predviđena, bila su 200 milijuna eura veća. Vlada je u proteklim godinama prema svim sektorima, a osobito prema zdravstvu, pokazala enormne iskorake u politici plaća, kakvih nikada prije nije bilo.
Dodao je da je štrajk odgovornost jednog sindikata koji ga organizira, dok ga drugi sindikati u zdravstvu nisu podržali.
Izvor: PVRH
