Europska politička zajednica, kazao je premijer Plenković u izjavi medijima, širi je format europskih lidera od Europskog vijeća, koje će također održati sastanak u Budimpešti, a sve se organizira u okviru mađarskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Dodao je da su na ovom sastanku sudjelovali i predsjednik Ukrajine Zelensky i turski predsjednik Erdoğan.
Nužno je da zemlje istoka Europe usklade vizne režime s EU-om
Osim na plenarnoj sjednici, premijer Plenković sudjelovao je i na okruglom stolu pod nazivom "Migracije", uz predsjednika Vlade Ujedinjene Kraljevine Kiera Starmera, koji je predsjedao raspravom, te liderima i predstavnicima Danske, Malte, Nizozemske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Europskog vijeća.
Govorili su, izvijestio je, o problemima ilegalnih migracija s kojima su suočeni različiti dijelovi Europe. Neke zemlje sjeverne i srednjoistočne Europe imaju de facto dovedene ilegalne migrante iz Afrike, srednje Azije ili Mediterana. Zatim mediteranska ruta koja prvenstveno pogađa Italiju, te istočno-mediteranska odnosno zapadno-balkanska ruta koja pogađa i Hrvatsku, ali i Rumunjsku, Bugarsku i Grčku.
"Nužno je da države koje su na istoku Europe usklade svoju politiku viznog režima jer bilježimo prema podacima MUP-a da je 40 posto nezakonitih migranata koji žele prijeći zelenu granicu u biti došlo u susjedne zemlje na aerodrome kao turisti", ponovo je upozorio premijer poručivši kako ta činjenica mora biti adekvatno adresirana s europske razine. S druge strane, dodao je, moraju se rješavati problemi na izvoru sporazumima sa zemljama odakle migranti dolaze i tranzitnim zemljama. "Ilegalne migracije, ako realno gledamo, u posljednjih desetak godina imale su najveće posljedice na političku arhitekturu Europe", naglasio je. Komentirajući nedolazak njemačkog kancelara Olafa Scholza kazao je kako u osam godina nije bilo sastanka bez kancelara ili kancelarke iz Njemačke. Situacija s liberalima je nova i moguće je da Njemačka ide u prijevremene izbore, kazao je.
Želimo s novom Trumpovom administracijom razvijati transatlantske i bilateralne odnose
Upitan o suradnji Europske unije s SAD-om nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima, premijer Plenković kazao je kako će ona biti pragmatična. Dosta članova Europskog vijeća, dodao je, imaju iskustvo suradnje s prošlom administracijom izabranog predsjednika Trumpa, nakon njegove pobjede na izborima 2016. "Svi su mu čestitali i žele razvijati transatlantske odnose na jednakim osnovama. Želimo unaprijediti suradnju za naše globalne ciljeve i u okviru NATO-a, i na bilateralnoj razini", poručio je.
Nema većih zabrinutosti i strahova, dodao je, nego obrnuto, vrlo razborita i razumna suradnja gdje će se EU osloniti na svoje snažne elemente, a to je unija od 440 milijuna ljudi, razvijenih demokracija i gospodarstava koja želi, na temelju zajedničkih vrijednosti, biti u suradnji s Amerikom globalni lider i pridonijeti rješavanju brojnih kriznih situacija.
Logika da se završi sukob na način "tko se gdje zatekao tako neka ostane" opasna je za svijet i za međunarodne odnose i ide na ruku agresora
Komentirajući izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da Ukrajina i Rusija trebaju primirje i da nije važno tko će pobijediti, premijer Plenković je kazao kao je slične savjete Ukrajina dobila i 2014 pa je to rezultiralo ilegalnim anektiranjem Krima i okupiranjem Luhanska i Donecka. Potom je nakon ilegalnih referenduma došlo do aneksije još dvije ukrajinske regije.
"Ako je logika da se na taj način završi sukob pa se kaže - OK, prihvatit ćemo kršenje međunarodnog prava, ubijanje više stotina tisuća ljudi, potpuno rušenje jedne ogromne europske zemlje i nakon toga reći važno je primirje pa sad tko se gdje zatekao tako neka ostane - mislim da je to opasno za svijet, opasno je kao presedan opasno je za međunarodne odnose", poručio je predsjednik Vlade te upitao gdje je onda granica?
Dodao je da bi se na taj način sukob završio tako da se ide niz ruku agresora.
Svi žele mir i nitko ne želi da ljudi ginu, naglasio je, ali tu treba biti jako oprezan jer se ne može prihvatiti bilo kakav mir koji će negirati sve ono za što se svi cijelo vrijeme zalažu.
Gdje bi Hrvatska bila da je tako što dogovoreno dok je bila okupirana gotovo četvrtina zemlje, dodao je.
Podsjetio je da se prije točno 30 godina u Budimpešti Ukrajina odrekla svog nuklearnog arsenala i 'Budimpeštanskim memorandumom' dobila jamstva stalnih članica Vijeća sigurnosti da će čuvati njezinu sigurnost i teritorijalni integritet. To se obećalo i to se nije ispunilo. To je taj temeljni problem, naglasio je premijer Plenković.
Predsjednik Zelenski je i danas vrlo jasno naznačio poziciju Ukrajine, kazao je premijer Plenković, koja se bori za svoju teritorijalnu cjelovitost i traži daljnju podršku i Europske unije i SAD-a, što je bio dio njegovih razgovora s izabranim predsjednikom Trumpom i prije izbora i nakon izbora.
Ako itko ulaže u obranu, to je Hrvatska
Govoreći o investiranju u obranu, premijer je naglasio da je ovogodišnji proračun Ministarstva obrane milijardu i 350 milijuna eura, a iduće godine bit će još veći
"Hrvatska vojska je u vremenu mog mandata uložila u nabavu višenamjenskih borbenih aviona, u nabavu Bradleyja, sada idemo s investicijom u njemačke Leoparde, protuzračnu obranu, besposadne letjelice, nema segmenta u koji mi ne ulažemo u smislu modernizacije vojske", poručio je i dodao da što se tiče Hrvatske izdvajanja u obranu, u smislu zahtjeva NATO-a, nisu problem.
Odnosi Hrvatske i SAD-a na puno većoj razini nego su bili ikada prije
Što se tiče bilateralnih odnosa s SAD-om, premijer Plenković kazao je da je Hrvatska već riješila najveći problem, a to je bilo pitanje viza za hrvatske državljane i među prvim zemljama EU-a ušla u Global Entry Program.
Obrambena je suradnja, dodao je, na najvišoj mogućoj razini, kao i energetska te gospodarska. "Digli smo odnose na puno veću razinu nego što su oni bili ikada prije", poručio je.
Što se tiče sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, premijer je podsjetio da je on potpisan te da je s hrvatske strane sve riješeno.
Došlo je do nekih komplikacija unutar jednog odbora u američkom Senatu, kazao je i izrazio uvjerenje da će se sada i to pitanje riješiti dolaskom nove administracije. Imamo najviši investicijski kreditni rejting ikad, pouzdan pravni okvir, rasterećujući porezni okvir i s te strane mislim da je situacija itekako povoljna za unaprjeđenje hrvatsko-američkih odnosa", dodao je.
Kad je riječ o suradnju unutar Inicijative triju mora, premijer Plenković naglasio je da Vlada snažno podržava taj format, a on osobno sudjeluje na tim sastancima. Intencija je, dodao je, da Hrvatska 2026. bude domaćin sastanka na desetu obljetnicu osnutka inicijative.
"Mi ćemo koristiti i taj i sve druge multilateralne formate i za unaprjeđenje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama", poručio je.
Dodao je da su, osim Vlade, u tom formatu snažno angažirani i hrvatski gospodarstvenici, a kao primjer te njihove podrške naveo je da je na zadnjem gospodarskom forumu unutar Inicijative održanom u Bukureštu sudjelovalo njih 50-ak.
PVRH
