Pred željezničkim sektorom je ozbiljan investicijski ciklus za koji je samo iz EU fondova u idućih pet godina predviđeno preko 9 milijardi kuna. Mogu li dio tog kolača uzeti domaći proizvođači bila je glavna tema tribine „Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice“ koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa Savezom za željeznicu (SZŽ) i Intermodalnim promotivnim centrom Dunav-Jadran (IPC).
Predstavnike domaće industrije najviše muče javni natječaji na kojima poslove dobivaju većinom strane tvrtke pa naše firme ne samo da ne sudjeluju u projektima, već ne mogu dobiti ni kvalitetne reference za izlazak na strana tržišta. Prema anketi provedenoj među domaćim proizvođačima, preko polovice ih smatra da domaća industrija nije dovoljno zastupljena u javnoj nabavi, ali 65 posto je optimistično i nada se da će se otvoriti neke prilike iz nove faze financiranja EU fondova za ulaganja u željeznicu.
Problem javne nabave i referenci je apostrofirao i potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš, naglasivši da Komora radi sve u svojoj moći da se čuje glas domaće industrije i da što više sudjeluju u europskim natječajima. „Željeznica je najveći primatelj EU sredstava i moramo raditi na tome da domaći proizvođači što više sudjeluju u tim projektima“, naglasio je Radoš.
Predsjednik SZŽ-a Zoran Maršić je poručio kako je ova tribina prilika da željeznička industrija u Hrvatskoj pokaže u kakvom je stanju. „Želimo vidjeti što se može napraviti s novim investicijama kako bismo ostvarili što bolji učinak za gospodarstvo zemlje“, rekao je Maršić.
Dražen Vidović iz IPC-a je najavio da će se jako puno novca ulagati u željezničku industriju te da moramo analizirati koje korake treba poduzeti da domaće tvrtke uzmu što više tih sredstava. „Ovdje moramo raspraviti što je dobro, a što ne valja u svim budućim i prošlim aktivnostima. Nadam se da će zaključci koje tu donesemo dovesti do nekih konkretnih odluka u budućnosti“, izjavio je Vidović.
Dekan Fakulteta prometnih znanosti u ZagrebuTomislav Josip Mlinarićnaglasio je kako je željeznica izuzetno važna tema za budući razvoj Hrvatske. „Sva jaka gospodarstva duguju svoj razvoj upravo ulaganjima u željeznički sustav, zašto mi to nismo u stanju, na to pitanje ni dan danas nemamo odgovor. Činjenica je da bi naš željeznički sustav mogao biti gospodarski zamašnjak, a to bi puno značilo i za našu znanost. Imamo veliki neiskorišteni potencijal, no oslanjamo se na pamet izvana, iako imamo domaću kvalitetu. Fali nam bolji pristup i država koja je spremna ulagati u željeznicu, ali na pametan način jer je bolje da ne ulažu ništa ako od toga neće imat korist hrvatsko gospodarstvo“, istaknuo je Mlinarić.
Ante Klečina iz SZŽ-a prezentirao je rezultate ankete „Stanje hrvatske željezničke industrije", prema kojima je preko 90 posto domaćih proizvođača nezadovoljno uvjetima javnih natječaja. Više od polovice ispitanih se slaže da se trebaju postrožiti uvjeti za strane dobavljače, a porazno je da sličan postotak njih nije sudjelovalo ni na jednom javnom natječaju.
„Ukupni godišnji promet željezničke industrije u svijetu iznosi preko 163 milijarde eura, a najviše toga odlazi na usluge, vozni park i infrastrukturu. Mi u svim tim sektorima imamo proizvođače koji mogu ponuditi vrhunski proizvod. Procjenjuje se da će industrija u idućih nekoliko godina porasti na 192 milijarde eura, s tim da su predviđene investicije samo u hrvatsku željezničku infrastrukturu 3,5 milijarde eura. Dakle, tržište je značajno i moramo raditi na tome da dobar dio tih ogromnih sredstava uzmu domaće kompanije“, kazao je Klečina.
Na panel raspravi o ulozi hrvatske industrije u modernizaciji željeznice sudjelovali su Zvonko Viduka iz Altproa, Zoran Aralica s Ekonomskog instituta, Tomislav Radoš iz HGK, Robert Blažinović iz MINGO-a, Gojko Stunjek iz TŽV Gredelja, Josip Ninić iz Končar-KEV-a te Goran Jurišić iz Tehničkog servisa željezničkih vozila.
