U Hrvatskoj postoji oko 7.000 poduzeća s približno 60.000 zaposlenih i devet milijardi eura prihoda čija je prosječna starost vlasnika 72 godine. Istodobno raste broj vlasnika koji prodaju poduzeća vide kao svoju izlaznu strategiju, zbog čega pitanje tko će preuzeti održiva poslovanja i kako financirati njihovo preuzimanje postaje sve važnije za hrvatsko gospodarstvo.
O tome se razgovaralo na okruglom stolu „Izvori financiranja otkupa uhodanog poslovanja“, koji je u Zagrebu organizirao CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Cilj skupa bio je razmijeniti iskustva i informacije o uvjetima i mogućnostima financiranja preuzimanja postojećih poduzeća, posebno onih čiji vlasnici planiraju povlačenje iz poslovanja, a nemaju zainteresirane obiteljske nasljednike.
Podaci CEPOR-ova istraživanja Business Transfer Barometar Hrvatska 2025 pokazuju značajne promjene u planovima poduzetnika starijih od 55 godina. Prodaju poduzeća kao izlaznu strategiju danas navodi njih 23 posto, dok je 2015. taj udio iznosio samo 6 posto. Istodobno, kupnja postojećeg poduzeća još uvijek nije uobičajen put u poduzetništvo niti raširen način poslovnog rasta. Samo 6 posto poduzetnika generacije 55+ planira kupnju drugog poduzeća, iako ih 57 posto planira rast poslovanja.
Rezultati istraživanja upućuju i na nedovoljnu pripremljenost dijela poduzetnika za prodaju. Čak 41 posto njih nikada ni s kim nije razgovaralo o vrijednosti svojeg poduzeća, dok 66 posto očekuje da će im u pripremi za prodaju biti potreban savjetnik.
„U Hrvatskoj sve veći broj vlasnika dolazi u fazu u kojoj razmišlja o povlačenju iz poslovanja, a istodobno nemamo dovoljno razvijeno tržište preuzimanja malih i srednjih poduzeća. Ako zdrava i održiva poduzeća nemaju obiteljskog nasljednika, prodaja može osigurati kontinuitet poslovanja, očuvanje radnih mjesta i nastavak razvoja. Za to, međutim, kupac mora imati pristup financiranju, a obje strane kvalitetne informacije i stručnu podršku tijekom cijelog procesa“, izjavila je Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
„Kada govorimo o poduzetništvu, najčešće govorimo o pokretanju novog poslovanja, start-upovima i novim investicijama. Međutim, kupnja već uhodanog poduzeća također može biti vrlo kvalitetan put u poduzetništvo i rast. Kada krećete od nule, morate pronaći tržište, kupce, zaposlenike, izgraditi procese i reputaciju. Kod preuzimanja dobrog, uhodanog poduzeća velik dio toga već postoji. Za mnoge potencijalne poduzetnike to može biti jednostavniji i manje rizičan put u poduzetništvo nego pokretanje poslovanja od samog početka. Ali za to je potrebno riješiti jednu ključnu prepreku – financiranje preuzimanja. Ono može biti iz vlastitog kapitala, ali važno je i da postoje mehanizmi, bilo od državnih financijskih institucija, bilo od poslovnih banaka koji će podržavati kupnju poduzeća. Dobra je vijest da danas u Hrvatskoj postoje instrumenti koji izričito prepoznaju kupnju poslovnih udjela kao prihvatljivu namjenu financiranja. No, uvijek je pitanje koliko su oni lako dostupni poduzetnicima“, izjavila je Anny Brusić iz HUP – Udruge malih i srednjih poduzeća.
„Da bi prijenos poslovanja bio uspješan, nije dovoljno povezati zainteresiranog kupca i prodavatelja – potrebno je osigurati i odgovarajuću financijsku podršku. Zato je važno da poduzetnici poznaju dostupne mogućnosti, a financijske institucije razumiju specifičnosti preuzimanja uhodanih poduzeća. EFSE već godinama podržava razvoj ekosustava za prijenos poslovanja u Hrvatskoj, s ciljem očuvanja i daljnjeg razvoja održivih malih i srednjih poduzeća“ navodi Ermin Bahtanović, iz Finance in Motion koji je savjetnik Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE).
Jedna od važnih tema okruglog stola bila je dostupnost financijskih instrumenata za kupnju uhodanih poduzeća. Predstavljene su mogućnosti korištenja HAMAG-BICRO jamstava za financiranje kupnje poslovnih udjela, što potencijalnim kupcima otvara dodatne mogućnosti za zatvaranje financijske konstrukcije. Za kupnju poslovnih udjela trenutačno su raspoloživa EFRR pojedinačna jamstva za investicije, s maksimalnim iznosom jamstva od 10 milijuna eura. Maksimalna stopa jamstva iznosi 80 posto glavnice kredita, odnosno najviše 50 posto kod jamstava iznad pet milijuna eura. Dostupna su i EFRR portfeljna jamstva za investicije, s maksimalnim iznosom jamstva od 300.000 eura i maksimalnom stopom jamstva od 80 posto glavnice kredita.
Iva Debanić iz HAMAG-BICRO-a navodi: “Stvarna razina pokrića ipak ovisi o konkretnom kreditu, rejtingu društva i roku otplate. Kod SPV ili novoosnovanih društava niži kreditni rejting može ograničiti maksimalni postotak jamstva. Zato postojanje jamstvenog instrumenta samo po sebi ne znači da će svaka transakcija zadovoljiti uvjete za maksimalno pokriće, ali potencijalnim kupcima otvara dodatnu mogućnost za strukturiranje financiranja preuzimanja. Hamag Bicro otvoren je za preliminiranu ocjenu prihvatljivosti te izračun potpore temeljem koje i banka i poduzetnik mogu znati za koji postotak jamstva bi se moglo aplicirati.”
Kako zatvoriti financijsku konstrukciju pri preuzimanju uhodanog poslovanja bila je i središnja tema panela na kojem su sudjelovali Boris Sruk iz Famaxa, Zoran Stojanović iz Erste banke, Ivana Grahovac iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Kristijan Buza iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Iva Debanić iz HAMAG-BICRO-a. Panel je moderirala Josipa Hren iz Meliora Finance Advisory, a fokus je bio na konkretnim mogućnostima financiranja i kombiniranju dostupnih izvora za preuzimanje postojećeg poduzeća.
Zaključke okruglog stola predstavila je Maja Has iz CEPOR-a, predavačica na Sveučilištu Algebra Bernays i Sveučilištu Vern, koja je ujedno moderirala cijeli okrugli stol. Rasprava je ukazala na važnost pravodobne pripreme prodavatelja i kvalitetne procjene vrijednosti poduzeća, boljeg informiranja potencijalnih kupaca o raspoloživim izvorima financiranja te razumijevanja specifičnosti poslovnih transfera unutar financijskog sektora.
Okrugli stol održan je uz potporu Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE DF), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), te u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP).
