U samo godinu dana postojanja - pet premijera, 180 programa, deseci gostovanja diljem Hrvatske te preko 40 tisuća posjetitelja samo su neki od respektabilnih rezultata kojima se može pohvaliti kazalište Luda kuća. Ovo prvo privatno kazalište u Hrvatskoj, koje njegovi vlasnici i poznati glumci Branko Đurić i Rene Bitorajac od milja zovu Ludilište, unatoč nazivu ozbiljan je poslovni projekt kojim je u potpunosti obnovljeno i rekonstruirano bivše kultno zagrebačko kino Mosor, koje je godinama bilo zatvoreno.
Danas je to energetski učinkovita zgrada s modernim i multifunkcionalnim prostorom kazališta koje se može koristiti na tri različita postava te ovisno o tome prima od 316 do čak 500 posjetitelja. Luda kuća, uz kazališne predstave, nudi i druge kulturne sadržaje i programske formate jer pored glavne pozornice kazalište raspolaže i s malom scenom u Mosorog baru, idealnom za stand up formate, kvizove, jazz večeri i koncerte.
„Prepoznatljivi smo po kabaretskom gledalištu iako imamo i mogućnost postavljanja klasičnih kazališnih redova, ali to radimo samo za neke gostujuće predstave budući da se ovo prvo pokazalo kao pravi pogodak kod publike. Od jeseni, kupnjom adekvatnog pojačala postat ćemo prvo kazalište u kojem gluhi čuju. Indukcijsku petlju još smo davno sproveli po parteru“, najavljuje Rene Bitorajac te zadovoljno dodaje kako nakon samo dvije sezone Luda kuća ima stalnu publiku koja traži kartu više, kao i to da su brojne predstave rasprodane tjednima unaprijed. Uz suvremenu opremu koja omogućava prikazivanje i najzahtjevnijih predstava, Luda kuća donosi i novost u kazališnoj ponudi Zagreba činjenicom da su kazalište - bez drame. „Definitivno smo novo kulturno mjesto na kojem se okupljaju prije svega ljudi željni smijeha i zabave. Od drugih kazališta nas razlikuje i atmosfera koju bismo mogli nazvati intimnom jer k nama publika ne dolazi samo na predstave nego i na druženje. Na većini naših predstava dopuštena je konzumacija pića i kokica, a mogu reći da smo u vrlo kratkom razdoblju postali konkurentno, priznato i od publike vrlo prihvaćeno mjesto okupljanja, gledanja predstava i druženja različitih generacija“, smatra Bitorajac.
Projekt je itekako zaživio, ali počeci nisu bili nimalo laki; za njima su tri izazovne godine, koliko je bilo potrebno da Luda kuća iz ideje preraste u funkcionalno kazalište. Da je pretvaranje derutnog kina u moderno kazalište financijski zahtjevan posao, potvrđuje i činjenica da je cjelokupna investicija iznosila gotovo 4,5 milijuna kuna, od čega je HAMAG-BICRO izdao jamstvo u iznosu od 2,7 milijuna kuna, dok je 935 tisuća kuna subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Sve što smo imali, od energije do novaca i vremena, uložili smo u kupnju i preuređenje ovog prostora, proveli godine s radnicima na gradilištu, ali i u borbi s birokracijom. HAMAG-BICRO je stao uz nas prilikom dizanja kredita kod komercijalne banke i tako bio jedan od najvažnijih čimbenika koji su nam osigurali početak radova i realizaciju cijelog projekta“, ističe Bitorajac koji smatra kako će Luda kuća još dugo ostati jedino privatno kazalište sa svojom zgradom, dvoranom i pozornicom.
„Danas će ljudi ipak radije otvoriti nešto sigurnije i profitabilnije. Mi smo još daleko od uspjeha u poslovnom smislu, ali da smo mogli bolje krenuti, nismo. Zadovoljan sam jer sam uspio u onome što smo zamislili, zadovoljan sam svojim odnosom prema ovom projektu i voljom da nešto novo naučim ili poslušam nekoga tko ima više iskustva. Spasili smo jedan prostor, a u budućnosti bih volio da imamo dovoljno sredstava za ulaganje u nove projekte, recimo za kupnju prava aktualnih europskih hitova te publici dovoditi još veće i kvalitetnije glumce, predstave i koncerte“, zaključuje Bitorajac.
