Umjetnička instalacija Šuma sastoji se od 17 identičnih trostranih piramida, obojanih svijetlo zelenom bojom, koje su raspoređene u nekoliko redova sa po 1, 3, 4, 2, 3 i 4 piramide. Piramide su raspoređene u tlocrtu veličine 110x95x42 cm. Instalacija sugestivno dočarava jelovu šumu iako je likovni izričaj umjetnika vrlo suzdržan, napose minimalistički, baziran na geometriji i monokromiji.
Ovo djelo suvremene umjetnosti, autora Josipa Grgevčića, bilo je načinjeno za žiriranu, međunarodnu, tematsku likovnu izložbu Jela & drvo (Tanne & Baum) u njemačkom gradu Schrambergu 2000-te. Gradovi Čakovec i Schramberg potpisali su Povelju o prijateljstvu 1989. Prijateljstvo bavarskog grada potvrdilo se u vrijeme Domovinskoga rata dok se u poraću razvila raznolika suradnja iskazana i u području kulture. Tada su likovni umjetnici Međimurja bili redovito pozivani da izlažu na skupnim izložbama u Schrambergu, dok su se bavarski umjetnici predstavljali u čakovečkom Muzeju, kojemu su i darovali nekoliko svojih djela. I danas naši umjetnici dobivaju zasebne pozive umjetničke udruge Podium kunst za skupne izložbe, ali više ne postoji kulturna razmjena na razini gradova prijatelja, pa tako ni muzeja.
Umjetnička instalacija Šuma dar je akademskog kipara Josipa Grgevčića (Jelsa, 1938.) čakovečkom Muzeju 2014. u sklopu njegove donacije s 15 drugih radova. Umjetnik nam je tada darovao i gipsane portrete istaknutih Međimuraca poput dr. Ivana Novaka, dr. Zvonimira Bartolića i glumca Ive Šubića. Među darovanim skulpturama nekoliko ih je od drva i kamena s tematikom iz svijeta flore i faune. Pribrojimo li k tome radove ovog umjetnika koji su već od prije u muzejskom fundusu imamo ih ukupno 24.
Josip Grgevčić pohađao je Školu primijenjenih umjetnosti u Splitu, a nakon mature 1958. nastavio je studij kiparstva na ALU u Zagrebu gdje je diplomirao 1964. u klasi prof. Frana Kršinića. U Njemačkoj je specijalizirao monumentalnu plastiku i restauriranje (1965. – ’68.), a zatim završio i poslijediplomski studij (1979.) kod prof. Vjekoslava Rukljača. Studijski je boravio u Engleskoj, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji. Izlagao je na oko 130 skupnih i 11 samostalnih izložbi. U Muzeju Međimurja priređena mu je 1998. velika retrospektivna izložba na 2.katu palače, čija je kustosica bila prof. Ljubica Ramušćak, a predgovor za katalog je napisala likovna kritičarka Elena Cvetkova.
U javnim prostorima nalazi se oko 30 njegovih skulptura, reljefa i spomen obilježja u Varaždinu, Međimurju, na otoku Hvaru, u Švicarskoj i Njemačkoj. Član je Saveza likovnih pedagoga Hrvatske, HDLU-a u Zagrebu, Međimurju i Varaždinu te Matice Hrvatske. Od 1968. do umirovljenja predavao je na Pedagoškoj akademiji, kasnije Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. Dobitnik je nekoliko nagrada i više priznanja za svoj pedagoški i umjetnički rad kao i Nagrade za životno djelo koju su mu dodijelili Grad Varaždin i rodna Jelsa.
Opus J. Grgevčića kronološki obuhvaća portrete, aktove, teme povezane s morem (galebovi, raže, veslači, jedra, valovi) i kopnenom faunom (pijetlovi, golubovi, grlice, lastavice). Krajem 1980-ih stvara nove geometrijske oblike među kojima je dominantna kugla. Zatim je u svojim skulpturama istraživao otvaranje i zatvaranje prostora. Ljepota materijala u kojemu oblikuje svoje kipove ima veliko značenje za ovog umjetnika. O njegovu djelu pisali su Grgo Gamulin, Elena Cvetkova, Vinko Srhoj i drugi.
Erika Nađ Jerković, muzejska savjetnica
Umjetnička instalacija Šuma sastoji se od 17 identičnih trostranih piramida, obojanih svijetlo zelenom bojom, koje su raspoređene u nekoliko redova sa po 1, 3, 4, 2, 3 i 4 piramide. Piramide su raspoređene u tlocrtu veličine 110x95x42 cm. Instalacija sugestivno dočarava jelovu šumu iako je likovni izričaj umjetnika vrlo suzdržan, napose minimalistički, baziran na geometriji i monokromiji.
Ovo djelo suvremene umjetnosti, autora Josipa Grgevčića, bilo je načinjeno za žiriranu, međunarodnu, tematsku likovnu izložbu Jela & drvo (Tanne & Baum) u njemačkom gradu Schrambergu 2000-te. Gradovi Čakovec i Schramberg potpisali su Povelju o prijateljstvu 1989. Prijateljstvo bavarskog grada potvrdilo se u vrijeme Domovinskoga rata dok se u poraću razvila raznolika suradnja iskazana i u području kulture. Tada su likovni umjetnici Međimurja bili redovito pozivani da izlažu na skupnim izložbama u Schrambergu, dok su se bavarski umjetnici predstavljali u čakovečkom Muzeju, kojemu su i darovali nekoliko svojih djela. I danas naši umjetnici dobivaju zasebne pozive umjetničke udruge Podium kunst za skupne izložbe, ali više ne postoji kulturna razmjena na razini gradova prijatelja, pa tako ni muzeja.
Umjetnička instalacija Šuma dar je akademskog kipara Josipa Grgevčića (Jelsa, 1938.) čakovečkom Muzeju 2014. u sklopu njegove donacije s 15 drugih radova. Umjetnik nam je tada darovao i gipsane portrete istaknutih Međimuraca poput dr. Ivana Novaka, dr. Zvonimira Bartolića i glumca Ive Šubića. Među darovanim skulpturama nekoliko ih je od drva i kamena s tematikom iz svijeta flore i faune. Pribrojimo li k tome radove ovog umjetnika koji su već od prije u muzejskom fundusu imamo ih ukupno 24.
Josip Grgevčić pohađao je Školu primijenjenih umjetnosti u Splitu, a nakon mature 1958. nastavio je studij kiparstva na ALU u Zagrebu gdje je diplomirao 1964. u klasi prof. Frana Kršinića. U Njemačkoj je specijalizirao monumentalnu plastiku i restauriranje (1965. – ’68.), a zatim završio i poslijediplomski studij (1979.) kod prof. Vjekoslava Rukljača. Studijski je boravio u Engleskoj, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji. Izlagao je na oko 130 skupnih i 11 samostalnih izložbi. U Muzeju Međimurja priređena mu je 1998. velika retrospektivna izložba na 2.katu palače, čija je kustosica bila prof. Ljubica Ramušćak, a predgovor za katalog je napisala likovna kritičarka Elena Cvetkova.
U javnim prostorima nalazi se oko 30 njegovih skulptura, reljefa i spomen obilježja u Varaždinu, Međimurju, na otoku Hvaru, u Švicarskoj i Njemačkoj. Član je Saveza likovnih pedagoga Hrvatske, HDLU-a u Zagrebu, Međimurju i Varaždinu te Matice Hrvatske. Od 1968. do umirovljenja predavao je na Pedagoškoj akademiji, kasnije Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. Dobitnik je nekoliko nagrada i više priznanja za svoj pedagoški i umjetnički rad kao i Nagrade za životno djelo koju su mu dodijelili Grad Varaždin i rodna Jelsa.
Opus J. Grgevčića kronološki obuhvaća portrete, aktove, teme povezane s morem (galebovi, raže, veslači, jedra, valovi) i kopnenom faunom (pijetlovi, golubovi, grlice, lastavice). Krajem 1980-ih stvara nove geometrijske oblike među kojima je dominantna kugla. Zatim je u svojim skulpturama istraživao otvaranje i zatvaranje prostora. Ljepota materijala u kojemu oblikuje svoje kipove ima veliko značenje za ovog umjetnika. O njegovu djelu pisali su Grgo Gamulin, Elena Cvetkova, Vinko Srhoj i drugi.
Erika Nađ Jerković, muzejska savjetnica
Zbirka Umjetnici Međimurja
Umjetnička instalacija Šuma sastoji se od 17 identičnih trostranih piramida, obojanih svijetlo zelenom bojom, koje su raspoređene u nekoliko redova sa po 1, 3, 4, 2, 3 i 4 piramide. Piramide su raspoređene u tlocrtu veličine 110x95x42 cm. Instalacija sugestivno dočarava jelovu šumu iako je likovni izričaj umjetnika vrlo suzdržan, napose minimalistički, baziran na geometriji i monokromiji.
Ovo djelo suvremene umjetnosti, autora Josipa Grgevčića, bilo je načinjeno za žiriranu, međunarodnu, tematsku likovnu izložbu Jela & drvo (Tanne & Baum) u njemačkom gradu Schrambergu 2000-te. Gradovi Čakovec i Schramberg potpisali su Povelju o prijateljstvu 1989. Prijateljstvo bavarskog grada potvrdilo se u vrijeme Domovinskoga rata dok se u poraću razvila raznolika suradnja iskazana i u području kulture. Tada su likovni umjetnici Međimurja bili redovito pozivani da izlažu na skupnim izložbama u Schrambergu, dok su se bavarski umjetnici predstavljali u čakovečkom Muzeju, kojemu su i darovali nekoliko svojih djela. I danas naši umjetnici dobivaju zasebne pozive umjetničke udruge Podium kunst za skupne izložbe, ali više ne postoji kulturna razmjena na razini gradova prijatelja, pa tako ni muzeja.
Umjetnička instalacija Šuma dar je akademskog kipara Josipa Grgevčića (Jelsa, 1938.) čakovečkom Muzeju 2014. u sklopu njegove donacije s 15 drugih radova. Umjetnik nam je tada darovao i gipsane portrete istaknutih Međimuraca poput dr. Ivana Novaka, dr. Zvonimira Bartolića i glumca Ive Šubića. Među darovanim skulpturama nekoliko ih je od drva i kamena s tematikom iz svijeta flore i faune. Pribrojimo li k tome radove ovog umjetnika koji su već od prije u muzejskom fundusu imamo ih ukupno 24.
Josip Grgevčić pohađao je Školu primijenjenih umjetnosti u Splitu, a nakon mature 1958. nastavio je studij kiparstva na ALU u Zagrebu gdje je diplomirao 1964. u klasi prof. Frana Kršinića. U Njemačkoj je specijalizirao monumentalnu plastiku i restauriranje (1965. – ’68.), a zatim završio i poslijediplomski studij (1979.) kod prof. Vjekoslava Rukljača. Studijski je boravio u Engleskoj, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji. Izlagao je na oko 130 skupnih i 11 samostalnih izložbi. U Muzeju Međimurja priređena mu je 1998. velika retrospektivna izložba na 2.katu palače, čija je kustosica bila prof. Ljubica Ramušćak, a predgovor za katalog je napisala likovna kritičarka Elena Cvetkova.
U javnim prostorima nalazi se oko 30 njegovih skulptura, reljefa i spomen obilježja u Varaždinu, Međimurju, na otoku Hvaru, u Švicarskoj i Njemačkoj. Član je Saveza likovnih pedagoga Hrvatske, HDLU-a u Zagrebu, Međimurju i Varaždinu te Matice Hrvatske. Od 1968. do umirovljenja predavao je na Pedagoškoj akademiji, kasnije Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. Dobitnik je nekoliko nagrada i više priznanja za svoj pedagoški i umjetnički rad kao i Nagrade za životno djelo koju su mu dodijelili Grad Varaždin i rodna Jelsa.
Opus J. Grgevčića kronološki obuhvaća portrete, aktove, teme povezane s morem (galebovi, raže, veslači, jedra, valovi) i kopnenom faunom (pijetlovi, golubovi, grlice, lastavice). Krajem 1980-ih stvara nove geometrijske oblike među kojima je dominantna kugla. Zatim je u svojim skulpturama istraživao otvaranje i zatvaranje prostora. Ljepota materijala u kojemu oblikuje svoje kipove ima veliko značenje za ovog umjetnika. O njegovu djelu pisali su Grgo Gamulin, Elena Cvetkova, Vinko Srhoj i drugi.
Erika Nađ Jerković, muzejska savjetnica
