U Budimpešti, u jednom od najljepših izložbenih prostora uz obalu Dunava, 3. ožujka pred mnogobrojnim uzvanicima otvorena je izložba Miroslav Kraljević, hrvatski modernist i tri najistaknutija sljedbenika Kraljevićeva nasljeđa u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća, Uzelac – Gecan – Trepše. U dvije velike dvorane reprezentativnog prvog kata „Palače straže“ Várkert Bazára, međunarodnoj kulturnoj javnosti predstavljen je impresivan odabir, koji uz 55 najznačajnijih djela Miroslava Kraljevića, prezentira i nekoliko antologijskih slika Milivoja Uzelca, Vilka Gecana i Marijana Trepšea, najvećim dijelom iz fundusa Moderne galerije. U toj svečanoj prigodi uzvanicima se u ime Ministarstva ljudskih resursa Mađarske obratio državni tajnik Péter Fekete, a u ime ministrice kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek prisutne je pozdravio dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U svom govoru dr.. sc. Ivica Poljičak je istaknuo kako je - ova vrijedna izložba još jedna jedinstvena prilika, u nizu susreta, za produbljivanje dijaloga, razmjenu iskustava i ideja. Kulturni odnosi između dviju prijateljskih zemalja, Hrvatske i Mađarske, primjer su odlične i sadržajne suradnje u području kulture i umjetnosti.
O stvaralaštvu i značaju Miroslava Kraljevića govorio je autor izložbe, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar dr. sc. Zvonko Maković: „Kraljevićev impresionizam pripada liniji Manet – Cézanne, ali kada se promatra s tematske razine jasno se vide referencije na onaj kompleks koji su najbolje definirali Manet, Degas i Caillebotte, slikari modernoga, urbanog života, ali i izrazito socijalne osviještenosti. Taj je socijalni aspekt imao svoja čvrsta uporišta u književnosti realizma i naturalizma. Pripadnost visokoj buržoaziji i eksploatiranje tema iz svakodnevice toga sloja, to su sadržaji koje će na dobar način u hrvatsko slikarstvo uvesti upravo Miroslav Kraljević. Dendizam i flanerstvo rođeni su u krugu kojemu su pripadali, uz Baudelairea, baš Édouard Manet i Gustave Caillebotte, a Miroslav Kraljević sljedbenik je te linije i po tome je on jedinstven u hrvatskoj umjetnosti. Nitko prije njega nije na tako jednostavan način ulazio u sve društvene sfere osjećajući se svugdje podjednako prirodno. Od kazališta, pomodnih salona do kavana i bordela. Kada slika trg i krovove kuća svoje Požege te most na Seinei, pogled na Panthéon ili prizore iz ruskog baleta u Théâtre Châtelet, pa one iz kavana i bordela, on sve promatra i prihvaća istim osjećajem..“ Uzvanike je pozdravio i Darko Puljašić, gradonačelnik Požege.
Najvredniji segment naše likovne moderne prezentiran na ovoj izložbi dio je posebno osmišljenog kulturnog programa koji prati predsjedanje Hrvatske Vijećem europske unije.
Izložba koja se u Budimpešti može razgledati do 29. ožujka realizirana je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva ljudskih resursa Mađarske, Grada Požege i Turističkih zajednica grada Zagreba i grada Požege, a prati je dvojezični katalog na engleskom i mađarskom jeziku u izdanju mađarskih partnera, s tekstovima dr. sc. Zvonka Makovića i Biserke Rauter Plančić. Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje mađarski dizajner István Bába.
