Švedski antropolog i genetičar Svante Pääbo, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobio je
Nobelovu nagradu za medicinu za 2022. za rad na istraživanju genoma
izumrlih hominida i ljudske evolucije objavila je u ponedjeljak 3. listopada
u Stockholmu Nobelova skupština.
Svante Pääbo jedan je od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s
područja evolucijske genetike čovjeka koji je utemeljio molekularnu
arheologiju kao novo znanstveno područje. U suradnji sa znanstvenicima
HAZU zaslužan za otkrivanje čitavog neandertalskog genoma iz
paleontoloških uzoraka s lokaliteta špilje Vindija. Za dopisnog člana HAZU,
u Razredu za prirodne znanosti, izabran je 2012.
Svante Pääbo rodio se 20. travnja 1955. u Stockholmu. Studije
humanističkih znanosti i povijesti te medicine završio je na Sveučilištu u
Uppsali gdje je 1986. postigao stupanj doktora znanosti. Usavršavao se na
Institutu za molekularnu biologiju II u Zürichu, u Kraljevskoj fondaciji za
istraživanje kancerogenih bolesti u Londonu i na Biokemijskom fakultetu
Sveučilišta države Kalifornije u Berkeleyu. Stupanj docenta iz medicinske
genetike postigao je na Sveučilištu u Uppsali, a profesor u trajnom zvanju
postao je 1990. iz područja opće biologije na Sveučilištu u Münchenu. Od
- ravnatelj je Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u
Leipzigu gdje je od 1999. i profesor genetike i evolucijske biologije. Od
- profesor je komparativne genomike na Sveučilištu u Uppsali. Do
danas je sa suradnicima objavio više od 200 izvornih znanstvenih radova,
20 poglavlja u knjigama i dva patenta koji su citirani više od 24.000 puta
(h-indeks 85).
Kao utemeljitelj novog znanstvenog područja – molekularne arheologije –
i jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske
genetike čovjeka bavi se izdvajanjem i znanstvenom analizom DNA iz
paleontoloških i arheoloških ostataka. Metode koje je uveo u znanstvena
istraživanja danas su međunarodni standard u tom području znanosti.
Primjenjuju se za istraživanje filogeneze i populacijske genetike izumrlih
životinjskih vrsta, a tehnike analize drevne DNA primijenjene su potom i
na tisućama novijih bioloških primjeraka u muzejskim zbirkama i u
forenzičkim istragama. Prilagodio je napredne tehnike izdvajanja DNA
nizova drevnoj DNA, što je omogućilo analiziranje čitavih genoma iz
izumrlih organizama. Kao najvažniji uspjeh Svantea Pääbe navodi se
smion projekt otkrivanja čitavog neandertalskog genoma, dovršen 2010.,
koji je proveo u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.
Svante Pääbo u više je navrata bio u Zagrebu i sudjelovao na
međunarodnom znanstveno-edukativnom skupu Škola biološke
antropologije „Dr. Hubert Maver“ koji se pod pokroviteljstvom HAZU
tradicionalno održava u Zagrebu od 1974.
Foto: Arhiva HAZU
