Jedna od najvećih regionalnih konferencija o zdravstvu, HealthComm Forum, otvorila je i pitanje kako da zdravstveni sustavi ostanu pouzdani i dostupni u digitalnom okruženju koje osigurava učinkovitiju skrb, no istovremeno otvara i prostor za ozbiljne sigurnosne prijetnje
Kibernetički napadi na zdravstvene sustave postaju svakodnevna realnost diljem Europe i šire, a posljedice pogađaju pacijente te njihovo liječenje i živote. Stoga zaštita podataka nije više samo tehnički izazov, već temelj povjerenja bez kojeg zdravstvo gubi svoj smisao. Ovo je jedna od ključnih poruka trećeg po redu HealthComm Foruma koji je tijekom dva dana u Zagrebu okupio domaće i međunarodne stručnjake i donositelje odluka iz područja zdravstva, tehnologije i institucija.
Za sigurnost je odgovorna uprava, a ne samo IT odjeli
Sigurna zdravstvena ustanova današnjice je ona koja integrira kibernetičku sigurnost u svoje temeljne procese, istaknuo je Neven Zitek, direktor poslovnih rješenja u kibernetičkoj sigurnosti u Spanu na svom predavanju na konferenciji.
“Elektronički kartoni, mrežno povezane ustanove i pametni dijagnostički uređaji čine skrb učinkovitijom, ali istodobno i ranjivijom. Svjedočimo sve češćim napadima na zdravstvene sustave, a povjerenje, koje je u medicini ključno, postaje nemoguće ako nema stabilnosti i sigurnosti. Stoga kibernetička sigurnost više nije IT problem, već temeljna upravljačka odgovornost“, istaknuo je Zitek te dodao kako vodstva institucija danas moraju aktivno sudjelovati u jačanju svijesti, planiranju otpornosti i donošenju odluka temeljenih na znanju.
O ovoj temi se govorilo i na jednoj od panel rasprava gdje se postavilo pitanje kako graditi potrebnu otpornost zdravstvenog sustava. Carola Gasparini iz KBC-a Rijeka osvrnula se na nedostatak financijskih sredstava za informatiku u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj u odnosu na druge EU zemlje. Ipak, priliku za dodatna ulaganja u otpornost svojih sustava zdravstvene ustanove dobivaju kroz najnoviji program Europske unije koja usmjerava više od 1,3 milijarde eura u digitalnu sigurnost, od čega je 30 milijuna već rezervirano za jačanje bolničke otpornosti. Ovaj program otvara konkretne mogućnosti za nabavu sigurnosne opreme i edukaciju
kadra, no prije toga, uprave ustanova i institucija moraju osvijestiti koliko je važno ulaganje u sigurnost. “Potrebni su nam jasni standardi, operativna spremnost i preuzimanje odgovornosti na svim razinama sustava”, istaknula je Carola Gasparini i dodala kako je sudjelovanje u europskim projektima pokazalo koliko je teško uvjeriti uprave u potrebu ulaganja u sigurnost, ali i koliko je važno imati jasno definirane poslovne procese i kontinuiranu edukaciju.
Da kibernetička sigurnost mora postati strateški prioritet svake ustanove, istaknula je i Mihaela Trbojević iz Spana. “Tehničke mjere više nisu dovoljne, a upravo s tim ciljem Span Centar za kibernetičku sigurnost razvija edukacijske programe koji zdravstvenim ustanovama pomažu u radu s alatima za detekciju prijetnji i u kriznim protokoli”, naglasila je Trbojević.
Tehnologija uključuje i jasna etička pravila
Na konferenciji je istaknuta i važnost pouzdane razmjene informacija kao temelja svake suvremene skrbi. Sustavi koji osiguravaju točnost, dostupnost i sigurnost podataka omogućuju precizniju dijagnostiku, brže donošenje odluka i smanjuju mogućnost pogrešaka te istovremeno osnažuju i povjerenje pacijenata i djelatnika.
Poseban naglasak na panelu o umjetnoj inteligenciji stavljen je na snagu „big data“ tehnologija koje značajno pomažu liječnicima i znanstvenicima u istraživanjima, unapređenju dijagnostike te razvoju personaliziranih terapija s ciljem postizanja boljih zdravstvenih ishoda za sve. Za ostvarenje tog potencijala potrebni su čvrsti regulatorni okviri i podatkovno opismenjavanje novih generacija zdravstvenih djelatnika, jer bez suradnje između znanosti, tehnologije i medicinske struke ne možemo promišljati o budućnosti zdravstva. Tehnologija danas ima priliku staviti se u službu zdravlja i pokazati svoju punu svrhu – to je jedini smjer u kojem trebamo ići.
