Od mogućeg pomora pčela strahuju i naši susjedi Slovenci. Prenosimo objavu rtvslo, u kojoj se problematici pristupa sa stručnog stanovišta. Pčele bi se trebale odmarati, ali zbog toplog vremena izlijeću iz košnica i troše energiju.Neuobičajeno toplo vrijeme nepovoljno utječe na pčele koje izlaze iz košnica i (uzalud) traže hranu trošeći dragocjenu energiju. Stručnjaci stoga pčelarima savjetuju redoviti nadzor košnica.
"Visoka temperatura kojoj svjedočimo najmanje pogoduje pčelama. One izlaze iz košnica i traže pelud na lijesci i drugim proljetnim medonosnim biljkama. Hladne zime pčelama nisu dobrodošle, jer kada pčele napuste košnice i lete okolo u toplijim zimskim danima i tražeći hranu, troše energiju. U prirodi ništa neće pronaći, što znači da će potrošiti puno energije tražeći nešto čega nema", upozorava pčelarski stručnjak Vlado Auguštin. Kako kaže, nekoliko neravnomjerno toplih dana zimi može dugoročno čak i dobro doći pčelama, jer u takvim danima pčele izlijeću iz košnica i izlijeću se, što je dobro za zdravlje cijele obitelji. No, ako toplo vrijeme potraje dulje nego što svjedočimo ovih dana, pčele će ubrzano konzumirati hranu , što može znatno, čak i smrtno oštetiti košnicu. Zaliha hrane treba biti najmanje 15 kg“Zato savjetujem pčelarima da kontroliraju i prate stanje pčelarskom vagom, a za toplijeg vremena i u košnicama, te da interveniraju u slučaju nedostatka hrane” , napisao je i dodao: “Oni pčelari koji su prezimili svoje pčele s dovoljnom količinom hrane i dobro ih očistile nemaju se čega bojati.Količina hrane koju pčelinje društvo treba imati od jeseni do proljeća, kada počinje unos novog nektara, treba biti najmanje 15 kilograma, kaže.No, problem nastaje ako pčele nemaju dovoljno hrane. Uzroka gladovanja je više, no radi se o nemaru pčelara koji je pčelama u kasno ljeto dodavao premalo hrane ili je uopće nije nadomjestio nakon vrcanja meda, napisao je Auguštin, dodavši kako nedostatak hrane tijekom zima bi mogla biti i posljedica pljačke pčela ili tihe pljačke koju pčelar nije na vrijeme uočio i poduzeo odgovarajuće mjere: "U tom slučaju ne preostaje mu ništa drugo nego pčelinjoj zajednici dodati hranu ."Pčelarima savjetuje da od gladne i oslabljene obitelji uzmu prazno saće i dodaju rezervno saće s peludi. Ako pčelar nema rezervno saće s hranom , neka iznad gnijezda spoji limenku sa šećernom otopinom i hrani pčele kapilarno, savjetuje.Šećerna pogača može dugoročno oslabiti košnicu
u tom se razdoblju ne preporučuje dodavanje šećerne pogače, upozorava. "U ovom trenutku ne preporučam dodavanje šećerne pogače. Ako se zbog prihranjivanja pogačom prerano izleže previše legla, ulaskom hladnog zraka i lošim vremenskim uvjetima može doći do nepopravljive štete. Pčelinji grozd postaje stisnut i više ne grije vanjsko saće. Ovo leglo se ohladi i umre.
To pčelama nameće puno posla i snaga zajednice brzo opada. Čak ni niska temperatura ne zadržava pčele u košnici jer ipak izlaze po vodu. i tla, a zbog niskih temperatura u prirodi otupljuju. Ovakve prodore hladnog zraka i lošeg vremena navikli smo u svibnju, pa moramo biti jako oprezni odlučimo li obitelj hraniti šećernom pogačom", rekao je. upozorava.Kako je također podsjetio, bolje obitelji su one " koje se malo kasnije razviju, ali se njihov razvoj odvija burno, tako da nadoknađuju sve propušteno".
Državna pomoć zbog visokih cijena
Prošlogodišnji urod meda količinski je bio prosječan, no kvalitetom se istaknuo, objašnjavali su jesenas pčelari. Berba je bila značajno olakšanje nakon prethodne godine, kada su pčelari zbog proljetnog mraza imali jednu od najporaznijih berbi. No, osjetile su i visoke cijene reprodukcijskog materijala u pčelarstvu, zbog čega im je država dodijelila 10 eura pomoći po košnici.
RTV SLO
