Politika višerazinskog upravljanja ostvarila je rezultate kroz sustavan dijalog, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju i zajedničku realizaciju brojnih projekata, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na 19. sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Dubrovniku. Najavio je i novi Zakon o regionalnom razvoju, za koji je kazao da će formalizirati ovakve sastanke te najavio osnivanje Vijeća za regionalni razvoj, Vijeća za lokalni razvoj te savjete za jadransku i središnju Hrvatsku, po uzoru na uspješne modele uspostavljene za Slavoniju, Baranju i Srijem te za Sjever Hrvatske.
Funkcionalnim spajanjem potičemo učinkovitije upravljanje i osiguravamo kvalitetnije javne usluge za građane, nastavio je premijer, napomenuvši da se dosad funkcionalno spojilo 253 jedinica lokalne i područne samouprave.
U dvije godine stvoreno 100 tisuća radnih mjesta
Što se tiče ukupne gospodarske situacije, naveo je da podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu da Hrvatska danas ima milijun i 751 tisuću zaposlenih i 81 tisuću nezaposlenih. Tako visok stupanj zaposlenosti nismo imali nikad, a zaposlenost je na razini koja je prirodna stopa nezaposlenosti, naglasio je Plenković.
Broj novozaposlenih u zadnje dvije godine je sto tisuća, nastavio je premijer, istaknuvši da to znači da je u posljednje dvije godine stvoreno sto tisuća novih radnih mjesta. Prosječna plaća je 1456 eura, medijalna 1260, a minimalna bruto plaća od 1. siječnja iznosi 1.050 eura. Podsjetio je i na namjeru Vlade da prosječna plaća na kraju mandata, sredinom 2028., bude 1600 eura.
Premijer je podsjetio i da se u petak isplaćuje prvi godišnji dodatak na mirovinu, te će prosječna sveukupna mirovina krajem 2025. dosegnuti iznos od 700 eura, gotovo dvostruko više nego 2016.
Hrvatsko gospodarstvo ima 19 uzastopnih kvartala rasta
Govorio je i o inflaciji i upozorio da se svi zajedno moramo boriti protiv inflatornih pritisaka. Međutim, rast realnih plaća i mirovina je veći nego što je bila inflacija, istaknuo je.
Hrvatsko gospodarstvo ima 19 uzastopnih kvartala rasta, apsolutni BDP narastao je gotovo 100 posto, sa 47 milijardi 2016. na 93 milijarde eura na kraju ove godine. BDP po stanovniku dosegnut će ove godine 78 posto prosjeka Europske unije, a bili smo na 62 posto na početku mandata, naveo je Plenković i dodao da je cilj do kraja mandata premašiti 80 posto europskog prosjeka.
Podsjetio je i da Hrvatsku kreditne agencije drže na investicijskoj razini A s pozitivnim i stabilnim izgledima. Krize koje su iza nas smo zajedno uspjeli odagnati, nije bilo niti valova otpuštanja i stečajeva, niti su došle u pitanje egzistencijalne, ekonomske i socijalne prilike naših sugrađana, podsjetio je Plenković.
Ulaganjima u državne vrijednosnice 350 milijuna eura kamata građanima
Vlada je dinamizirala tržište kapitala, izdanjem 18 državnih vrijednosnica - 15 trezorskih zapisa i tri obveznice otvorene za građane. To je iskaz povjerenja u smjer ekonomske politike koju vodimo, istaknuo je premijer, navevši da je dosad isplaćeno skoro 350 milijuna eura kamata građanima od ulaganja u državne vrijednosnice.
Osvrnuo se i na Vladinu reformu kojom je ukinut prirez i omogućeno gradovima i općinama da samostalno određuju stope poreza na dohodak. Istaknuo je da su u prvih 11 mjeseci 2025. prihodi od poreza na dohodak svih županija, gradova i općina porasli su za 15 posto u odnosu na prošlu godinu - županije 17 posto, općine 18 posto, a Grad Zagreb 12 posto.
Hrvatska predala zahtjev za osmu isplatu od gotovo 900 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost
Što se tiče ostalih tema, premijer je naveo uspješnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kazavši da je Hrvatskoj preostalo ispuniti još određene kriterije i indikatore za devetu i desetu ratu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u ukupnom iznosu 2,8 milijarde eura.
Podsjetio je da je Vlada jučer Europskoj komisiji predala zahtjev za isplatom osme rate iz Mehanizma za oporavak i otpornost temeljem ispunjenih svih 17 predviđenih pokazatelja iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a riječ je o iznosu od gotovo 900 milijuna eura.
Dodao je da nas do kraja ovoga mjeseca očekuje isplata sedme rate u iznosu od 1,07 milijardi eura, istaknuvši da je Hrvatska jedina zemlja koja je u prvih osam zahtjeva u potpunosti ispunila sve obveze.
Kazao je i da je rok za slanje devete i desete rate ovo ljeto, čime će naša zemlja, kako je rekao, konformirati i apsorbirati sve što je imala na raspolaganju iz „Instrumenta EU iduće generacije“, a ta sredstva su značajno pridonijela razvoju svih dijelova Hrvatske.
Premijer je izvijestio i da je naša zemlja danas u plusu od 18 milijardi eura u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna, kazavši da je u četvrtak u Bruxellesu prva preliminarna rasprava na razini šefova država i vlada o Višegodišnjem financijskom okviru.
Neće presušiti europski fondovi
U tom kontekstu, osvrnuo se na, kako je rekao, lažnu i bizarnu tezu koja se pojavila u javnom prostoru o tome kako će europski fondovi presušiti, naglasivši da je riječ o neistini te da je Europska komisija u srpnju ove godine predložila do sada najveći sedmogodišnji proračun u svojoj povijesti.
„U tih predloženih dva bilijuna eura sigurno će se naći novca i za Hrvatsku“, ironično je ustvrdio Plenković. Pojasnio je da neće biti „Instrumenta EU iduće generacije“ jer za njim nema ni potrebe s obzirom da, kako je rekao, nema tako velike pandemije.
Kako bi dočarao razvojni skok Hrvatske, premijer je rekao da smo prije devet godina u europski proračun uplaćivali između 500 i 600 milijuna eura godišnje, a naša članarina danas iznosi 900 milijuna eura godišnje. Dodao je da će u idućoj financijskoj perspektivi naša zemlja u proračun Europske unije u prosjeku godišnje uplaćivati oko 1,5 milijardi eura.
Demografska revitalizacija ključna za opstanak hrvatskog naroda
Govoreći o temama današnjeg sastanka, premijer je izdvojio demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih, naglasivši da je riječ o ključnom pitanju za opstanak hrvatskog naroda. Smatra da je Vlada napravila dobre iskorake kako bi smanjila negativne demografske trendove te će, kako je rekao, nastaviti stvarati pozitivno ozračje u društvu kako bi se ti trendovi preokrenuli.
Iako nije tema današnjeg sastanka, spomenuo je i reformu zdravstvenog sustava, koju prate velika ulaganja u bolnice, domove zdravlja, kao i u mentalno zdravlje. Širimo, dodao je, preventivne programe i smanjujemo liste čekanja.
U kontekstu sigurne i priuštive energije, predsjednik Vlade je spomenuo podizanje kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, naglasivši da povećanjem kapaciteta terminala, Hrvatska dodatno učvršćuje poziciju regionalnog energetskog čvorišta.
Na današnjem dnevnom redu su i teme prostornog uređenja i stanovanja. Premijer današnji sastanak vidi kao priliku da se javnosti istinito prikaže smisao i cilj novih zakona o gradnji i prostornom uređenju, koje je ocijenio važnima i za realizaciju politike priuštivog stanovanja koja će pridonijeti i rješavanju stambenoga pitanja za mlade obitelji.
Oporba iz svoje frustracije pokušava stvoriti osjećaj kaosa
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na druge aktualne teme, prvenstveno na najavu nekih oporbenih stranaka o upućivanju triju zakona iz domene graditeljstva na ocjenu ustavnosti i mogući referendum.
Poručivši da je lijeva oporba očito izabrala strategiju stvaranja lažnog osjećaja kaosa, dodao je da to očito nije istina te postoji samo u određenom internetsko-medijskom prostoru.
Taj mjehurić koji su stvorili, kazao je premijer, očito dolazi iz osjećaja frustracije lijevih političkih stranaka jer su deset godina u opoziciji, dodajući kako politički tu njihovu frustraciju razumije.
Naglasio je da navedeni zakoni idu in favorem građana te osobito omogućavaju provedbu politike priuštivog stanovanja za mlade te imaju svoju stambenu i demografsku dimenziju.
Još nije uspio shvatiti, istaknuo je, što bi to u tim zakonima bilo protuustavno.
Na pitanje o kritikama dijela struke, premijer je pojasnio da su prilikom izrade zakona vođeni razgovori s puno širim brojem stručnjaka, a taj drugi dio struke je jako za ove zakone.
Ako oporba smatra da nešto nije u skladu s ustavom, neka podnese prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom, pa ćemo vidjeti, dodao je.
Najstrože kazne za počinitelje femicida
Osvrnuo se i na temu femicida, osudivši i ovom prilikom to teško kazneno djelo i dodajući da je Hrvatska samo jedna od pet zemalja Europske unije koja u svom kaznenom zakonodavstvu ima kazneno djelo femicida.
Smatramo da je to jedno od najgorih i najokrutnijih kaznenih djela, poručio je dodajući da je u proteklih nekoliko godina učinjeno jako puno i na pooštravanju kazni koje su sudovima na raspolaganju i pozivajući sudove da to i čine.
Očekuje, dodao je, da će sudovi davati najstrože kazne za takva kaznena djela pa da će one onda djelovati i preventivno i odvraćajuće za druge eventualne nasilnije.
Osobiti je problem, kao u najrecentnijem slučaju femicida, kada se od evidentiranog nasilnika kojeg je sustav prepoznao više puta dođe u poziciju da postane ubojica. To je put koji se treba presjeći mjerama koje su na raspolaganju.
PVRH
