- Dok su osnovna pitanja kod daljnjeg proširenja Europske unije pripremljenost zemalja kandidatkinja, politički momentum i potpora, stvarni izazov jest proces donošenja odluka u Uniji i proračun, kazao je premijer Plenković u današnjoj središnjoj raspravi na Strateškom forumu na Bledu. To su dva neizgovorena ključna elementa, dodao je, - hoće li velike zemlje koje financiraju 80 posto proračuna dozvoliti manjim, sa skromnijim doprinosom, da donose odluke. Zato, ističe, zemlje kandidatkinje trebaju posvetiti posebnu pozornost onome što Njemačka ili Francuska govore o procesu donošenja odluka. - Ukoliko se ne ispune oba uvjeta - da su kriteriji ispunjeni i da je stvoren politički momentum - neće biti daljnjeg proširenja - upozorio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na 20. Strateškom forumu na Bledu, u središnjoj raspravi o proširenju Europske unije, pod nazivom "Bledski zavjet: San ili stvarnost", koju je uvodnim govorom otvorio predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, uz predsjednike vlada Slovenije, Albanije i Crne Gore, Roberta Goloba, Edija Ramu i Milojka Spajića te povjerenicu Europske komisije za proširenje Martu Kos.
U svom je obraćanju premijer Plenković istaknuo da se pitanje proširenja Europske unije vratilo u fokus, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu, podsjetivši da se u posljednjih 18 godina samo Hrvatska pridružila članstvu.
Nije siguran, kazao je, da je trenutno proširenje stvarni prioritet članovima Europskog vijeća, osobito istaknuvši prazninu u periodu od 2003. do 2018. koja je sada popunjena redovitim sastancima na vrhu EU-a i zemalja istočne Europe.
Proces donošenja odluka u EU i proračun ključni za daljnje proširenje
Dok su osnovna pitanja kod daljnjeg proširenja, naravno, pripremljenost zemalja kandidata, politički momentum i potpora, stvarni izazov jest proces donošenja odluka i proračun.
To su dva, kazao je, neizgovorena ključna elementa - hoće li velike zemlje koje financiraju 80 posto proračuna dozvoliti manjim, sa skromnijim doprinosom, da donose odluke. Zato, ističe, zemlje kandidatkinje trebaju posvetiti posebnu pozornost onome što Njemačka ili Francuska govore o procesu donošenja odluka.
Što se tiče bilateralnih pitanja zemalja kandidatkinja i zemalja članica, premijer smatra da njihovo povezivanje s procesom pridruživanja nije dobro za taj proces.
U tom je kontekstu kao primjer naveo Sjevernu Makedoniju, podsjetivši da je ta zemlja na Summitu u Zagrebu 2000. bila odmakla dalje nego Hrvatska, a 25 godina kasnije nisu započeli proces pristupanja kako treba, dok je Hrvatska članica već 12 godina.
Stoga smatra kako je potrebno naći zajedničku strategiju kako bi se takve situacije izbjegavale. Zemljama kandidatkinjama, dodao je, treba pomoći u provođenju potrebnih reformi.
"Ukoliko se ne ispune oba uvjeta - da su kriteriji ispunjeni i da je stvoren politički momentum - neće biti proširenja", upozorio je.
Što je sporije proširenje, to će više utjecaja na te zemlje imati drugi akteri
Osvrnuo se i na širi geopolitički kontekst, osobito u pitanju sigurnosti Europe. Svijet u kojem smo živjeli do prije nekoliko godina se brzo i nepovratno promijenio, kazao je, navodeći kako bi odluka donesena na nedavnom summitu NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu na 5 posto do 2035. bila nezamisliva prije samo koju godinu.
Ruskom agresijom na Ukrajinu 2022., istaknuo je, Putin je pokazao svoje karte, a pokazao ih je ponovno novim napadima nakon sastanka na Aljasci i ništa se nije pomaknulo ni centimetra prema bilo kakvom konceptu težnje za mirom.
Nakon predsjedničkih izbora u Americi, dodao je, još smo u fazi konsolidiranja transatlantskih odnosa.
Što je sporije proširenje Europske unije, upozorio je, to će više utjecaja imati drugi akteri na području zapadnog Balkana. Stoga na proširenje, kao i na promjenu globalnog konteksta, treba gledati vrlo trezveno, kazao je.
Osobno podupirem proces proširenja, mislim da sve zemlje kandidatkinje ulažu ozbiljne napore, ali trebaju se politički stabilizirati kako bi se osigurala stvarna potpora, poručio je.
