Nakon svečane sjednice Gradskog vijeća Grada Crikvenice 14. kolovoza predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je aktualne političke teme. Osvrnuo se na zaključke jučerašnjeg sastanka vodstva Europske unije, NATO-a i SAD-a, poručivši da je prekid vatre ključni preduvjet za bilo kakav normalan, ozbiljan, razuman i strukturiran mirovni proces. Ponovio je stajalište EU-a kako ne može biti razgovora o Ukrajini bez Ukrajine te da RH podržava inicijativu o pregovorima SAD-a i Rusije na Aljasci.
Jučer je održan niz sastanaka uoči summita u Anchorageu kako bi se okupila što šira platforma država koje su protiv ruske agresije na Ukrajinu i koje snažno podupiru Ukrajinu. Usuglasili smo stavove, podržali inicijativu o sastanku na najvišoj razini između SAD-a i Rusije, rekao je, dodavši da inicijativa ima jedan jedini cilj, a to je prekid vatre.
To je ključni preduvjet za bilo kakav normalan, ozbiljan, razuman i strukturiran mirovni proces. Ne može biti razgovora o Ukrajini bez Ukrajine, naglasio je.
Prekid vatre bi već bio dobar korak prema miru
Plenković je naglasio kako nitko ne bi smio ograničiti Kijevu pravo na odlučivanje o smjeru vanjske politike i pripadnosti
„Pozicija Hrvatske je podrška Ukrajini kao našoj prijateljskoj zemlji. Ona je među prvima priznala Hrvatsku 1991. godine. S ukrajinskim narodom imamo bogatu povijest i suradnju. Nikakvih riječi o bilo kakvom sudjelovanju mirovnih postrojbi jučer nije ni bilo“, rekao je.
Govoreći o ulozi predsjednika SAD-a, ustvrdio je kako mu je prioritet dogovoriti prekid vatre.
„Ovo su prvi razgovori na toj razini nakon dugo godina. Pozicija predsjednika Trumpa je da želi dati svoj doprinos i sebe staviti u funkciju prekida vatre. Ako se to dogodi, to je već dobar korak prema miru. Naša pozicija je jasna, pravedan i trajan mir ne može biti onaj koji će poniziti žrtvu, a nagraditi agresora“, zaključio je premijer.
Besmislene teze o povijesnog revizionizmu
Komentirao je situaciju u javnosti nakon Thompsonovog koncerta te ustvrdio kako dio medija to doživljava kao povijesni revizionizam i promociju ustaštva, ocijenivši to besmislenim, ali je pri tome poručio i kako zlorabljenje poziva "ZDS" treba sankcionirati.
"Moram komentirati tu cijelu situaciju koja se, nakon tog koncerta u Zagrebu i nakon par situacija na stadionima, doživljava u dijelu medija kao nekakav povijesni revizionizam i promocija ustaštva, što je potpuno besmisleno i krivo. Čak se špekulira i imputira od ovog jadnog i poraženog SDP-a da HDZ više nije mainstream stranka, da je postao stranka ekstremne desnice, što je toliko besmisleno i debilno da mi je, moram priznati, već malo smiješno čitati što su sve ljudi u stanju izgovarati", rekao je.
Pri tome je poručio kako su HDZ, Vlada i koalicija snažno na poziciji desnog centra, a ponovio je i da nema cenzure pjesme koja "postoji već 35 godina, koja je bila budnica u Domovinskom ratu i koja je hrvatskim braniteljima u tom trenutku značila puno".
"Sve ovo drugo, koje je zlorabljenje jednog manjeg dijela ljudi, onda i instrumentaliziranje navijačkih skupina, zahtjeva ne samo reakciju policije, nego i našu snažnu osudu", poručio je Plenković.
Smiješno mu je i deplasirano da se lijevi politički spektar prepao koncerta na kojem je bilo pola milijuna ljudi i da se iščuđavaju nečemu što postoji 35 godina.
"U Hrvatskom saboru nema mjesta pozivu ZDS, mislim da to treba sankcionirati i siguran sam da će to u budućnosti činiti i predsjednik Hrvatskog sabora. Svi oni političari koji to nastoje zlorabiti ne čine dobro ni sebi, ni hrvatskom društvu, ni uopće političkoj kulturi", ocijenio je premijer.
Naveo je kako HDZ zahvaljujući svojoj politici ima podršku hrvatskog naroda, dodavši kako je SDP-u te drugim lijevim akterima i komentatorima trebalo nečega da se bave ovih zadnjih četiri tjedna jer drugih tema nisu imali.
Vlada nema ništa s optužnicom protiv novinarke
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv novinarke Danke Derifaj zbog kaznenog djela narušavanja nepovredivosti doma pjevača Thompsona 2021. godine, a Plenković je na upit novinara rekao kako ne zna ništa o tome.
"To je pitanje koje treba adresirati Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu i DORH-u, a ne Vladi. Pozivam sve one koji su odmah odlučili to svaliti na Vladu, na nas, na mene osobno, na ministricu - da malo smire loptu i smire taj ton sveopće histerije lijevog aktivističkog spektra u Hrvatskoj, koji sve gura nama kao da mi nemamo što drugo raditi nego naređivati Općinskom državnom odvjetništvu kako da postupi na prijedlog nekog oštećenika u nekom predmetu", rekao je.
Poručio je kako s tim Vlada kao izvršna vlast nema ništa.
"Kao što želimo da su mediji profesionalni, nepristrani i neovisni, isto očekujemo i od pravosuđa", poručio je.
Poduzete sve mjere da se utvrdi činjenično stanje oko broda Moby Drea
Upitan je li situacija oko Brodosplita i talijanskog broda Moby Drea pokazala rupe u sustavu i je li se situacija zakomplicirala, Plenković je poručio kako nije jer su poduzete sve mjere da se utvrdi činjenično stanje.
"Nema nikakve ugroze za Splićane i sve ostale koji su se plašili azbestoze u slučaju da nešto ode krivo u manipuliranju s tim pločama koje su se trebale skidati. Donesena je procjena da se to u Hrvatskoj neće raditi", rekao je.
Broj civilnih žrtava u Pojasu Gaze ne može se opravdati, Hrvatska daje humanitarnu pomoć
Komentirao je stanje u Pojasu Gaze, naglasivši da se broj civilnih žrtava ne može ni na koji način opravdati. Naglasio je i da ne bi tražio dublje značenje u izjavi 26 država koja poziva na pristup humanitarnoj pomoći toj enklavi, a koju Hrvatska nije potpisala.
Plenković je u izjavi novinarima rekao da je riječ o nečemu što je dio niza tehničkih inicijativa na razinama nižima od ministarske te da ne bi tražio neko dublje značenje u činjenici da ju Hrvatska nije potpisala.
„Nebitno je to, bitno je da mi humanitarnu pomoć dajemo”, naglasio je premijer, kazavši da je Hrvatska dala već oko tri milijuna eura pomoći palestinskoj enklavi te da će pomagati i dalje.
Ponovio je stav vlade o eventualnom priznanju Palestine, odluci koju je od početka sukoba donijelo nekoliko europskih zemalja poput Španjolske, Slovenije i Norveške, a Francuska i Velika Britanija najavile da će to učiniti. Hrvatska prije priznanja zagovara dugoročno održivo političko rješenje s dvije države te osnaživanje onih političkih aktera koji su „demokratski, kredibilni i mogu držati funkcionalnu vlast”.
„To je cijeli smisao te politike”, rekao je premijer i dodao da „zasad ne zna na koga bi se priznanje odnosilo”.
Plenković je rekao da se nakon zvjerskog terorističkog napada Hamasa na Izrael, u kojemu je ubijeno 1200 ljudi, dogodilo „nastojanje Izraela da uništi” taj militantni pokret, no da su se u tom procesu dogodile brojne civilne žrtve.
Hrvatska za tim žali, smatra da je taj broj apsolutno prevelik i nedopustiv te se ne može ni na koji način opravdati, zaključio je predsjednik Vlade.
Izvor. PVRH
