Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na sastanku na vrhu NATO saveza održanom u Den Haagu, gdje se razgovaralo i odlučivalo o zajedničkoj sigurnosnoj politici i daljnjem povećanju obrambenih ulaganja.
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Milanović istaknuo je da zajednička izjava nije donesena tijekom summita, već ranije usuglašena: “Ona je donesena prije nekoliko dana i nikad se ovdje ne donosi. Ona se usuglašava prije, pa ako se ne usuglasi onda imamo krizu. Ovoga puta se to nije dogodilo kao što se nikad ne događa.”
Komentirajući samu izjavu, rekao je kako je riječ o vrlo kratkom i općenitom dokumentu koji se “odnosi skoro isključivo na obrambene troškove na jedan vrlo općenit način koji je dosta nejasan i nedeterminirajući.”
Na temu povećanja izdvajanja za obranu do pet posto BDP-a, predsjednik Milanović je izrazio skepsu prema nominalnim ciljevima bez jasno definirane stvarne vrijednosti tih ulaganja. “To vrlo malo znači, to su nominalni iznosi. Jedino što me zanima koliko mogu daleko jahat na svom dolaru. Kad idem u shopping, šta za to mogu kupiti?” upozorivši da, ako cijene vojne opreme bujaju, onda “ne radimo dobar posao”.
Predsjednik Republike posebno je naglasio da Hrvatska mora voditi računa o tome koliko će dobiti za svaki uloženi euro i da vojne nabave ne mogu biti prepuštene tržišnim zakonima: “Mi smo se ovdje našli radi planiranja, radi zajedničkog napora. Ne možemo sad prepustiti privatnim investitorima i investicijskim fondovima i dioničarima da nas reketare i da nam prodaju robu zato što ima malo ponuđača po cijenama koje će oni diktirati.”
Govoreći o novim sposobnostima i obavezama koje bi Hrvatska mogla preuzeti, predsjednik Milanović je rekao: “Ništa o tome ovdje nije bilo riječi. Ta brigada bi trebala koštati šest do sedam milijardi eura. Shvaćate li koliko je to velik novac? To je da jučer bio nominalni BDP Crne Gore.”
Dotaknuvši se geopolitičkih odnosa i atmosfere na summitu, naglasio je da nije bilo prostora za ulizivanje američkom predsjedniku Trumpu: “Ja nisam laskao, to budite sigurni. Nastojao sam biti pristojan.” Dodao je kako “nije dobro što to radi” u kontekstu podrške Izraelu, za koju je rekao da je “katastrofa.”
Istaknuo je da mu je žao što nije spomenuo Gazu tijekom sastanka, no smatra da bi to bilo bez utjecaja jer se radi o zatvorenim sastancima. “Ono što sam htio reći sam rekao”, dodao je.
Na pitanje o oštrim izjavama prema Izraelu, predsjednik Milanović je odgovorio: “Oštre? Vrlo blage, u troslojnim rukavicama.” Dodao je i da ne namjerava nikome odgovarati za te stavove: “Sigurno neću odgovarati za to američkom ili njemačkom premijeru ili predsjedniku. To ne dolazi u obzir.”
„Priznati Palestinu!“, odgovorio je predsjednik Milanović na pitanje što bi volio vidjeti od hrvatske države u kontekstu krize u Gazi. „Mi smo krenuli od prava židovskog naroda na državu nakon holokausta. 'Zemlja bez naroda za narod bez zemlje' - to je bio slogan, ali to nije bila zemlja bez naroda. Tamo je živjelo milijun Arapa, Muslimana. To je sve potjerano, izgnano i uništeno. Izrael je tako započeo svoj život. Ako govorimo o sigurnosti Izraela i pravu Izraela na opstanak što je s pravom Palestinaca da imaju svoju državu, a što je u dokumentima već sedamdeset godina. Ne možemo se praviti da to ne postoji“, pojasnio je hrvatski Predsjednik svoje mišljenje dodavši da je strog prema povijesti vlastitog naroda i države u Drugom svjetskom ratu te da ima moralnu dužnost da onima koji se ponašaju kao razbojnici to kaže. „U protivnom neće nam nabijati komplekse sljedećih sto godina da smo bili ovo ili ono u Drugom svjetskom ratu. Strogi smo prema sebi jer je to ispravno, a onda imaš pravo govoriti“, rekao je predsjednik Milanović.
Predsjednik Milanović komentirao je i američki napad na Iran. „Trump je američki predsjednik, ali Trump je i trgovac. On prodaje američku robu, on to niti ne skriva“, rekao je predsjednik Milanović te na pitanje novinara smatra li da je američki predsjednik svojim potezima priveo krizu na Bliskom istoku kraju rekao: „Bojim se da je ovo put prema tome da Iran stekne nuklearno naoružanje. Saveznice Irana su nuklearne zemlje pa je li moguće da Iran, sa svim svojim znanjem i tehnologijom koju je razvio posljednjih trideset godina, ne bi razvio nuklearno oružje da je htio. Natrag za diplomatski stol, ovime se nije riješilo ništa“, smatra Predsjednik.
Naposljetku predsjednik Milanović komentirao je i izbor sutkinje Vrhovnog suda Artuković Kunšt te hoće li to utjecati na ukupne odnose s premijerom Plenkovićem u kontekstu pitanja diplomacije. „Položaj predsjednika Vrhovnog suda je častan, on je simbolički jako važan, ali nije neka vlast. Javnost nije dobila niti jedan razlog zašto jedna iskusna sutkinja nije u stanju biti predsjednica Vrhovnog suda. Način na koji su postupili je nepošten, a o detaljima neću“, rekao je predsjednik Milanović dodavši kako on neće predložiti nikog drugog. „Trebalo mi je reći na vrijeme da ta osoba nije prihvatljiva. Ušli smo u taj postupak i najednom ona ne impresionira. Ja ću se u dogovoru oko ambasadora zadovoljiti sa svim prijedlozima ministarstva samo da me ne impresioniraju, da mi nisu baš neprihvatljivi, ali većina tih ljudi će biti ljudi koji me ne impresioniraju, ali će svi biti vjerojatno imenovani. Tražimo razuma rješenja“, zaključio je predsjednik Milanović.
