Na početku današnje sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković pozvao je sve članice i članove Vlade da minutom šutnje odaju počast životu, djelu i duhovnoj ostavštini Svetog Oca Franje. Još je jednom uime Vlade i hrvatskog naroda izrazio duboku tugu zbog smrti pape iznimne duhovnosti i vjere, istinske poniznosti i iskrene blizine s najslabijima među nama. Najavio je da će u subotu, 26. travnja, u Vatikanu, zajedno s predsjednikom Republike, sudjelovati uime Republike Hrvatske na posljednjem ispraćaju Svetog Oca. Vlada je donijela Odluku da će taj dan u Hrvatskoj biti Dan žalosti.
Prisjetivši se Pape Franje, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je on bio prvi papa iz Latinske Amerike, sin iseljenika, isusovac i čuvar duha svetoga Franje Asiškoga, autentični svjedok Kristove vjere.
Njegov pontifikat obilježen je hrabrošću, skromnošću i neprestanim zalaganjem za mir, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka, kazao je.
Bio je i reformator koji je znao otvarati vrata - kako unutar Crkve, kroz poticanje dijaloga, pastoralnu obnovu i približavanje evanđeoske poruke suvremenom čovjeku, tako i prema svijetu, gradeći mostove s drugim religijama, kulturama i onima na društvenim rubovima.
Uvijek je djelovao s dubokom poniznošću i nepokolebljivim zalaganjem za kulturu života, štiteći dostojanstvo svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti, poručio je premijer Plenković.
Naslijeđe pape Franje nadilazi granice Katoličke Crkve i pripada cijelom čovječanstvu
Njegove riječi i djela nadahnjivale su milijune ljudi širom svijeta, a njegov poziv na blizinu, milosrđe i solidarnost s isključenima, zaboravljenima, siromašnima i bolesnima ostaje trajna poruka kršćanske nade i univerzalne ljudske odgovornosti.
Kao predsjednik Vlade, imao sam čast četiri puta se susresti sa Svetim Ocem. Njegova mudrost, jednostavnost, njegov životni i duhovni stil, a i snaga ostavili su na mene dubok dojam, kao i na sve one koji su imali priliku susresti ga ili slušati, istaknuo je premijer Plenković.
Njegovo nasljeđe nadilazi granice Katoličke Crkve - ono pripada cijelome čovječanstvu, poručio je predsjednik Vlade i dodao da hrvatski narod, koji je s papom Franjom od samoga početka njegovog pontifikata osjećao bliskost i duboko poštovanje, ostaje zahvalan za sve što je Sveti Otac bio i činio za Crkvu, za svijet i za svakog od nas.
Komemoracija u Spomen-području Jasenovac i Romskom groblju Uštica
Potom se osvrnuo na druge aktualne teme i aktivnosti u proteklome tjednu.
Ranije ovoga tjedna obilježena je 80. obljetnica proboja logoraša iz Jasenovca i održana komemoracija u Spomen-području Jasenovac. Nova koncepcija komemoracije, dodao je, pozdravljena je od svih nazočnih.
Nakon svečanosti, zajedno s članovima Vlade, položio je vijenac pred Spomen-ploču na Romskom groblju Uštica, odajući počast i romskim žrtvama.
"Još jednom osuđujemo strašne zločine koji su počinjeni u logoru Jasenovac i drugim logorima u vremenu Drugog svjetskog rata, za vrijeme ustaškog režima, i želimo još jednom ponoviti važnost da u okviru našeg obrazovnog sustava naši mladi na vrijeme nauče istinu o zbivanjima u Drugom svjetskom ratu te da što veći broj škola posjeti Spomen-područje Jasenovac kako bi se upoznali s patnjom žrtava u tim logorima", poručio je premijer Plenković.
Dodao je da se danas obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta, Jom Hašoa.
Na Aktualcu oporba pokušala prikupiti poneki politički poen, a Vlada iznijela svoje prioritete za sljedeće tri godine
Jučer je održano Aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru na kojem su članovi Vlade odgovarali na brojna pitanja zastupnica i zastupnika iz domene aktivnosti Vladinih resora.
Ocijenio je kako je saborska oporba po običaju iskoristila Akutalac da pokuša prikupiti pojedini politički poen.
Bila je to i prigoda da Vlada iznese svoje prioritete za sljedeće tri godine, kao i ključne odrednice svoje politike prema ravnomjernom regionalnom razvoju, osobito u kontekstu lokalnih izbora.
Ta je politika, dodao je, temeljena na stalnom i kvalitetnom dijalogu, jačanju fiskalne i funkcionalne decentralizacije i potpori brojnim projektima u svim krajevima Hrvatske, bez obzira koja je politička opcija na vlasti u pojedinoj županiji, gradu ili općini.
Govorili su, kazao je, i o temeljnoj zadaći Vlade, a to je provedba njenog Programa, s ciljem nastavka rasta životnog standarda, povećanja plaća i mirovina te jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
BDP u prošloj godini porastao za 3,9 posto, to je druga najveća stopa rasta u EU
Činjenica je da Hrvatska ide naprijed, poručio je premijer potkrijepivši to i najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u prošloj godini od 3,9 posto, što je druga najveća stopa rasta u Europskoj uniji, odmah iza Malte.
U zadnje četiri godine, istaknuo je predsjednik Vlade, Hrvatska ima drugi najveći kumulativni rast BDP-a u Europskoj uniji - narastao je za 25 posto.
Usporedbe radi naveo je da je cijela Europska unija rasla 1 posto, a europodručje 0,9 posto, što znači da Hrvatska raste četiri puta brže od prosjeka EU-a i europodručja.
"Rast je itekako važan jer se iza svake brojke krije stvarni životni standard", poručio je premijer Plenković.
Primjerice, naveo je, ako gospodarstvo raste samo jedan posto godišnje, treba nam 70 godina da udvostručimo BDP. S rastom od 3,9 posto, koliko danas imamo, isti napredak postiže se za 18 godina.
Veći rast BDP-a, dodao je, znači i veće plaće i bolje mirovine i više prilika za sve u znatno bržem vremenskom roku.
Mjereno u BDP-u po stanovniku, Hrvatska je prošle godine dosegla 77% na razini EU-a, iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a na razini Mađarske.
Politika hvatanja koraka pokazuje rezultate, ustvrdio je premijer podsjetivši da je 2008. Hrvatska bila na svega 64% prosječne razvijenosti Europske unije, a u 8 godina, do početka mandata ove Vlade u 2016. čak je pala na 62%.
Od 2016. do danas narasli smo za 15 postotnih bodova, istaknuo je.
Prvi put prosječna neto plaća prešla 1.400 eura; u ožujku 1,7 milijuna zaposlenih
To se vidjelo i u rastu prosječne neto plaće koja je u veljači iznosila je 1.416 eura — što je nominalni rast od 13,5% u godinu dana, a kad se odbije inflacija to je realni rast od 9,5%.
Tako je prvi put prosječna neto plaća prešla prag od 1.400 eura, a podsjećam da je 2016. na početku našeg mandata iznosila 749 eura, kazao je premijer Plenković.
To je nominalni rast od 89%, odnosno realni rast plaća i kupovne moći od 43%.
U Hrvatskoj raste i zaposlenost, kazao je premijer i naveo da je na jučerašnji dan radilo milijun i 710 tisuća ljudi, dok je samo 83 tisuće nezaposlenih.
Danas u Hrvatskoj radi 300 tisuća ljudi više nego na početku mandata ove Vlade, istaknuo je.
Značajno snižene cijene goriva
Početkom tjedna održana je telefonska sjednica Vlade na kojoj je donesena nova Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.
Njome su značajno smanjenje cijene goriva. Litra benzinskog goriva je 1,38 eura, što je smanjenje od 0,09 eura, dizelsko gorivo je 1,28 eura, što je smanjenje od 0,08 eura, a plavi dizel 0,68 eura, što je smanjenje od 0,07 eura.
Nastavit ćemo s mjerama Vlade koje će osigurati pristupačne cijene struje, plina i naftnih derivata, najavio je i istaknuo da su maloprodajne cijene goriva danas u Hrvatskoj među najnižima u odnosu na zemlje u okruženju i ostale zemlje u Europskoj uniji.
Usto, cijene goriva su sada i niže nego prije početka ruske agresije na Ukrajinu, dodao je.
Dolaskom i zadnjeg Rafalea u Hrvatsku zaokružili smo eskadrilu 12 borbenih aviona
Uoči današnje sjednice Vlade dodijeljeno je 19 ugovora vrijednih 150 milijuna eura za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola s ciljem jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole. Dio je to, dodao je, investicijskog ciklusa u obrazovanje bez presedana, vrijednog gotovo 3 milijarde eura.
Idućeg tjedna premijer Plenković sudjelovat će na sastanku na vrhu Inicijative triju mora, na kojem će Hrvatska preuzeti predsjedanje od Poljske.
Na kraju uvodnog obraćanja premijer je najavio da ovoga tjedna u Hrvatsku stiže posljednji avion Rafale, čime će se upotpuniti eskadrila od 12 borbenih aviona kupljenih od Francuske.
"To je veliko postignuće i ostavština naše Vlade u jačanju obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske", poručio je.
