Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je, s potpredsjednikom Vlade i ministrom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem, sudjelovao na dodjeli Odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Premijer je čestitao svima na trudu koji su uložili u pripremu ovih projekata. Kazao je da su sredstva za Poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti povećana na skoro 200 milijuna eura.
Kad je riječ o ukupnoj provedbi Nacionalnog plana opravka i otpornosti, odnosno dodatne financijske injekcije koju Hrvatska uživa u razdoblju 2021.-2026. u iznosu od 10,5 milijardi eura, Vlada je investirala u različite prioritete, od gospodarstva, preko zdravstva, pravosuđa, do prometa.
U poslijepotresnu obnovu do sada uloženo 3 milijarde eura
Od tih 10,5 milijardi eura, Ministarstvu graditeljstva za obnovu zgrada osigurano je gotovo 2 milijarde eura. Veći dio, 1,5 milijardi eura, odnosi na obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom, a za energetsku obnovu ostalih zgrada osigurano je oko 500 milijuna eura.
Premijer je podsjetio da je u poslijepotresnu obnovu do sada uloženo 3 milijarde eura, od čega skoro 2 milijarde eura za obnovu Zagreba, a nešto više od milijardu eura je potrošeno na obnovu Banovine.
Kazao je da se današnjih 95 odluka, vrijednih 71 milijun eura, odnose na energetsku obnovu objekata zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene koje nisu oštećene u potresu. "Na ovaj način ostvarit ćemo integriranu, dubinsku i sveobuhvatnu obnovu zgrada javnoga sektora i postići uštede koje su nužne u pogledu grijanja i primarne energije", ustvrdio je.
Naveo je da je u planu obnoviti 674.845m2 zgrada oštećenih u potresu te 1.225.948 m2 neoštećenih u potresu. Premijer je izrazio zadovoljstvo što se energetska učinkovitost zgrada stavlja u fokus, kazavši da ćemo na njoj svi zajedno morati raditi desetljećima.
Rekao je da Vlada ima Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, dodavši da nacionalni program energetske obnove zgrada ide u kraćem roku, do 2030. godine.
Hrvatska na viskom osmom mjestu UN-ove ljestvice o održivom razvoju
"Na taj način ostvarujemo i globalne ciljeve održivoga razvoja", ustvrdio je Plenković, naglasivši da Hrvatska napreduje u ispunjavanju UN-ovih ciljeva o održivom razvoju te se nalazi na viskom osmom mjestu od 167 država, pri čemu mnoge od njih duže uživaju demokraciju te su ekonomski razvijenije.
Premijer je istaknuo da energetski obnovljene zgrade više štede i više vrijede, imaju bolju mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnije su u slučaju požara, a osiguravanjem zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta zgrade nakon obnove postaju zdravije, sigurnije te ugodnije za boravak i rad.
"Smatram da smo na ovaj način dali doprinos diljem Hrvatske i ta ravnomjerna politika razvoja i ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti se itekako vidi", poručio je Plenković.
Bačić: Energetski obnovljene zgrade štedjeti će oko 70 posto energije
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da su Europska komisija i Hrvatska kroz strateške dokumente predvidjeli do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. Uz to, cilj je i da se do 2050. Europu i Hrvatsku napravi klimatski neutralnom što znači da sve zgrade do 2050. neće emitirati stakleničke plinove iz korištenja ugljikovodika.
Kazao je da su u Vladi, da bi se postigli ti ciljevi, osigurali tri milijarde eura kako bi energetski obnovili oko tri milijuna četvornih metara u zgradama.Bačić je naveo da će s današnjim i ranijim odlukama o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora ukupno obnoviti 266 zgrada u Hrvatskoj.
Istaknuo je da će sve energetski obnovljene zgrade javnog sektora štedjeti oko 70 posto energije u odnosu na vrijeme koje je prethodilo njihovoj energetskoj obnovi. Uz to, prosjek godišnje uštede primarne energije bit će do 90 posto.
"Tim postupkom značajno pridonosimo smanjenju emisije ugljikovodika i energetskoj samodostatnosti Hrvatske", istaknuo je.
Izvor: Vlada/Hina
Unapređenje energetske učinkovitosti i održivosti zgrada javnog sektora
