U uvodu prvog posjeta stranoj zemlji novoizabranog (dosadašnjeg) predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića susjednoj Sloveniji sve je bilo lijepo posloženo. Njegov drugi početak na putu u inozemstvo opet u Sloveniji trebao bi biti znak dobrih ili kako ovdje rekoše odličnih odnosa. I kao što je naglasila njegova ljubljanska kolegica predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar to je i vjerodostojan znak odličnih gospodarskih odnosa, jer „Hrvatska je četvrta gospodarska partnerica Slovenije, a slovenski turisti su drugi po broju dolazaka i noćenja u Hrvatskoj“.
I simbolično i doslovno rečeno između Slovenije i Hrvatske upravo se finišira gradnja 25 mostova, koji povezuju dvije susjedne države i dva susjedna vječno prijateljska naroda. U tako otvorenim putovima i odnosima dobrosusjedske suradnje još jače se odražavaju povremene i neke sporadične teškoće, razlike i smetnje još boljim i uzornijim europskim odnosima. Iako nije bilo u razmatranju, stanje rješavanja neusklađenosti oko primjene arbitražnoga sporazuma o granici, ipak to pitanje se nije moglo izbjeći, jer istini za volju ponekad iz nekih političkih razloga ili potreba to ističu baš političari jedne ili druge zemlje.
Ali kao što reče Milanović u svojem temperamentnom izlaganju na konferenciji slovenskim i hrvatskim novinarima „to nije stvar pravnog problema, nego dogovora o pravno nepotpuno usklađenom postupku i to je akceptirano za rješavanje, ali uz glavnu primjedbu, da ta neusklađenost ni u čemu ne narušava odnose između naše dvije prijateljske susjedske države“. Obojica državnika su priznala da odnosi u Europi nisu dobri. Međutim , pristup ratnoj krizi u Ukrajini jest zamjetno različit. Milanović je više govorio što Europska unija nije učinila, odnosno da je prekasno reagirala kod nastajanja problema, tako da na prvi pogled izgleda da je Europska zajednica kriva za nastalu krizu.
Nataša Pirc Musar to stanje objašnjava nedovoljnim jedinstvom unutar Europske unije, ali prije svega u jasnijem određivanju tko je krivac za nastalu krizu. Ona ističe samo jedno: “Sve je počelo ruskom agresijom na Ukrajinu. Rusija jest agresor, a Ukrajina je žrtva te agresije Rusije. Mi smo odlučno od prvog dana u osudi agresije i podrške Ukrajini kao žrtvi te agresije“. Naravno i slovenska predsjednica ima kritičke primjedbe na djelovanje vrha EU, pa zamjera francuskome predsjedniku Macronu što nakon govora američkoga potpredsjednika Vancea u Münchenu nije kod sazivanja sastanka predsjednika „nekih“ država EU pozvao sve članice EU na taj sastanak učvršćivanja jedinstva Europe, a još više zamjera predsjedniku Europskoga Vijeća Costi što nije već drugoga dana poslije Münchena sazvao sastanak čelnika EU na dogovor o načinu traženja rješenja. Razlike su se pojavile kod oba predsjednika i oko ocjene američko–ruske akcije traženja rješenja Ukrajine bez Ukrajine i EU.
U tome je Pirc Musar odlučna i smatra, da je to prva stvar, koja se mora riješiti: „Ne može biti pregovora o miru, niti se mir može postići, ako na pregovorima ne sudjeluje Ukrajina i Europska unija“. Bilo je očito da postoji različiti pristup u EU oko angažiranja vojnih snaga u zaštiti primirja u Ukrajini. Obojica predsjednika to smatraju složenim problemom, ali dok Milanović se protivi svakom upućivanju stranih vojnih snaga u Ukrajinu, predsjednica Slovenije smatra, da su mirovne snage potrebne, ali što je bitno, dodaje da to “moraju biti snage pod okriljem Ujedinjenih naroda i da iza toga stoje svih 193 članica Ujedinjenih naroda“. Malo je iznenadio Milanović sa svojom tvrdnjom, da je „rješenje kraja rata u Ukrajini u dogovoru Washingtona i Moskve, EU neće kod toga imati ključnu riječ, odnosno EU neće nitko o tome ni pitati“. Upravo današnje dogovaranje o hitnom okupljanju svih europskih čelnika za podršku Ukrajini na putu do mira u pregovorima govori da više nije tako kao što je bilo na početku agresije. I Nataša Pirc Musar je nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom apelirala na sve europske voditelje da jedinstveno i složno budu uz Ukrajinu. Istina, nije rečeno, da je to u najvećem interesu Europe, da ne dođe u situaciju da opet bude iznenađena s većom i širom agresijom Rusije na teritorije europskih država.
Treba znati da su takve ideje zacrtane u strateškim planovima ruskih vojnih i političkih krugova. U nastavku je Milanović imao susret sa slovenskim premijerom Robertom Golobom i predsjednicom parlamenta Urškom Klakočar Zupančič. Zanimljivo je jedno sjećanje na Kongresni trg u Ljubljani, gdje je predsjednica Slovenije sa suprugom dočekala bračni par Milanović. Lila je kiša kao onoga dana kada je prije više godina na tom mjestu bio u posjetu i držao svoj govor američki predsjednik Bill Clinton. Bili su to kišni, ali plodniji dani u američko–europskim odnosima, u kojima je Slovenija igrala zlatnu ulogu posrednika. Tijekom razgovora dvaju predsjednika i njihovih delegacija govorilo se o pitanjima stabilnosti Zapadnoga Balkana i europske perspektive za države te regije. U tom kontekstu je razmotrena i mogućnost doprinosa procesa Brdo-Brijuni u kojemu glavnu ulogu imaju Slovenije i Hrvatska kao članice EU i najbliže kontaktima s državama kandidatima za EU te regije.
U razgovorima o gospodarskoj suradnji slovenska predsjednica je naglasila potrebu „poticaja novih prilika, posebice na području zelene energije, turizma i prekogranične infrastrukture“. U dobro organiziranom pratećem programu posjeta predsjednika Hrvatske, njegova supruga dr. Sanja Musić Milanović i suprug predsjednice Slovenije dr. Aleš Musar posjetili su Pedijatrijsku kliniku Univerzitetskog kliničkog centra Ljubljana, gdje su bili nazočni predstavljanju teme o smanjivanju pretjerane debljine djece. Bila je to prilika, da ove dvije ugledne osobe javnog života očituju svoju želju za razvijanjem podrške supruga europskih voditelja i u ovoj aktualnoj problematici. Spomenimo, da je Sanja Musić Milanović doktorirala na temi istraživanja utjecaja raznih čimbenika nastajanja prekomjerne debljine odraslih osoba.
