„Vidimo pravednost tako da bi trebalo rasteretiti one koji žive od svoga rada, a prebaciti to porezno opterećenje na one koji imaju nekretnine, posebno ako imaju višak nekretnina“, poručio je ministar Primorac i dodao da se povećanjem ponude nekretnina želi utjecati na to da mlade obitelji mogu riješiti stambeno pitanje na priuštiv način
O novom krugu porezne reforme i porezu na nekretnine, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac danas je govorio gostujući u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“.
Kako je ministar već ranije objasnio, porez na nekretnine primjenjivat će se na sve nekretnine koje su u kratkoročnom najmu i koje su prazne, odnosno koje se ne koriste. Onaj tko ima nekretninu u kojoj živi ili koja je u dugoročnom najmu neće plaćati taj porez.
Istaknuo je da se porez na nekretnine sigurno ne uvodi kako bi se napunio državni proračun.
„To će biti prihodi jedinica lokalne samouprave. Dakle, središnja država od toga nema ništa“, rekao je.
Kazao je da će se prihodi od ovoga poreza dijeliti na način da 80 posto ostane jedinici lokalne samouprave na čijem se području taj porez prikupi, a 20 posto bit će iznos poreza koji će se de facto redistribuirati drugim jedinicama lokalne samouprave kroz mehanizam fiskalnog izravnanja.
Poručio je da je Vladina ambicija povećati pravednost poreznoga sustava.
„Vidimo pravednost tako da bi trebalo rasteretiti one koji žive od svoga rada, a prebaciti to porezno opterećenje na one koji imaju nekretnine, posebno ako imaju višak nekretnina, odnosno poreznim opterećenjem, da tako kažem, drugih izvora gospodarske snage, u ovom slučaju imovine“, rekao je.
Odgovarajući na kritike vlasnika nekretnina da ih se na neki način kažnjava, Primorac je rekao da se često kad ljudi razgovaraju o porezima iznose određeni emotivni, privatni, osobni elementi.
Dodao je da je to pozivanje na emocije često rezultiralo time da smo imali neadekvatne porezne politike.
U paket poreznih izmjena ugrađena socijalna komponenta
Primorac je naglasio da je u paket poreznih izmjena ugrađena socijalna komponenta kako bi jedinice lokalne samouprave one koji doista nemaju druge izvore prihoda mogle osloboditi plaćanja poreza.
Ministar je odbacio tezu o višekratnom plaćanju poreza.
Kazao je, za dvostruko oporezivanje, da je to oporezivanje iste porezne osnovice dva ili više puta. Dakle, u potpunosti iste porezne osnovice. To je kao kada bi se, recimo, nekretnina opteretila porezom na kuće za odmor, a onda još dodatno porezom na nekretnine, rekao je.
Kazao je da Vlada to ne čini, već uvodi porez na nekretnine transformacijom postojećeg poreza na kuće za odmor tako da se plaća jedan porez.
Rješavanje stambenog pitanja na priuštiv način
Primorac je istaknuo da porez na nekretnine postoji u svim državama članicama EU-a osim Cipra i Malte. Rekao je da smo u Hrvatskoj u proteklih 30-ak godina zbog podoporezivanja nekretnina imali situaciju da su građani bili motivirani prekomjerno investirati u nekretnine, kao i da je Hrvatska postala porezna oaza za nekretnine i u očima stranih ulagača.
Dodao je da je takav ambijent, takvo okruženje, stvorilo snažnu potražnju za nekretninama, veću nego u drugim državama, a snažna potražnja rezultirala je i snažnim porastom cijene tih nekretnina.
Uvođenje poreza na nekretnine zbog toga je dodatno opravdano, nastavio je i pojasnio da se povećanjem ponude nekretnina želi utjecati na to da mlade obitelji mogu riješiti stambeno pitanje na priuštiv način.
„Ako dođe do snažnog porasta cijene nekretnina kojom ljudi rješavaju svoje stambeno pitanje, država tu mora na neki način reagirati, kao što smo reagirali kada je došlo do snažnog porasta cijene energenata“, poručio je.
