Vlada je na današnjoj sjednici u Sabor uputila Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026. Donijela je i odluku kojom će nešto manje od 81 milijun eura isplatiti iz proračuna kao namjenska pomoć za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, govorivši o obnovi, kazao da je s današnjim danom na području zagrebačkog i petrinjskog potresa u potpunosti završila obnova na 12.182 lokacije od čega je 11.541 privatna zgrada, a 641 završeni projekt iz Fonda solidarnosti.
Dodao je da je ukupno obnovljeno 45.854 stambene jedinice, a dosad iz svih izvora financiranja u obnovu uloženo 2 milijarde i 600 milijuna eura.
Završeno 176 obnova u posljednjih mjesec dana
Ministar je rekao da je u proteklom mjesecu, od posljednjeg izvješća na sjednici Vlade, završeno 176 obnova, a posebno je istaknuo iz programa revitalizacije Sisačko-moslavačke županije odluku o izgradnji novih 36 višestambenih zgrada, pored već ranije definiranih 20, koje su financirane iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Istaknuo je da se, od tih 36 višestambenih zgrada, upravo danas u Sisku uvodi dvadeset i prva u radove.
„Zadovoljni smo dinamikom obnove, najveći izazov je kako za javne pozive osigurati dovoljan broj građevinske operative i radnika, ali bolje je nego što je to bilo prije godinu dana“, zaključio je potpredsjednik Bačić.
Vlada usvojila izmjene Zakona kojima se ustrojava Središnji registar stanovništva
U Sabor je upućen Prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
"Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna", kazao je uvodno predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
"U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske", pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njihovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.
Primjena od 1. lipnja 2026., ukida se Popis stanovništva
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.
Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12,8 milijuna eura bez PDV-a. ministar primorac kazao je da će se Registar ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.
"Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak", istaknuo je dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
"Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici", kazao je ministar.
Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.
Izmjene Zakona o zaštiti zraka vezane za pomorske objekte
Vlada je Saboru predložila izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka, kojim se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta od strane inspekcije sigurnosti plovidbe i to u nadzoru dijela dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metoda smanjenja emisija.
Uvode se i prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu.
"Definiraju se pravne osobe koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanje zraka, a dodatno se definira i obveznik, koji je izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave, a koji mora osigurati provedbu odluke o mjerama posebne namjene te se donosi pravni temelj za nove podzakonske propise, kojim će se osigurati provedba kompletne evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz motora", navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Odluka o sufinanciranju konstrukcijske i cjelovite obnove 217 objekata
Vlada je donijela i Odluku o sufinanciranju vlastitog učešća Korisnika bespovratnih financijskih sredstava projekata konstrukcijske i cjelovite obnove započete u okviru Fonda solidarnosti Europske unije iz državnog proračuna.
Ministar Bačić podsjetio je da ukupna vrijednost radova koji su ugovoreni kroz Fond, za 1309 projekta, iznosi 3,6 milijarde eura, od čega 1,03 milijarda iz Fonda, 1,5 milijarda iz NPOO-a te iz proračuna i ostalih izvora 1,5 milijarda eura, te da je od tih 1309 projekata završeno ukupno 999, u realizaciji je 267, a 43 su u nabavi.
Od 267 projekata koji su u izvođenju, njih 217 - čija je ukupna vrijednost radova 2,5 milijarde eura - predmet su današnje odluke, a tijela odgovorna za provedbu tih projekata su tri ministarstva - kulture i medija, zdravstva te znanosti, obrazovanja i mladih. Resorni ministri tako će, temeljem današnje odluke, krajnjim korisnicima doznačiti 594 milijuna eura u ovoj i iduće dvije godine.
Ministarstvo znanosti će na raspolaganju imati 186 milijuna eura, Ministarstvo zdravstva 203 milijuna eura, a Ministarstvo kulture i medija 205 milijuna eura i tim će se novcima, naglasio je Bačić, u potpunosti završiti konstrukcijska i cjelovita obnova tih 217 projekata.
Za podmirenje dugova bolnica nešto manje od 81 milijun eura
Vlada je donijela odluku kojom će nešto manje od 81 milijun eura isplatiti iz proračuna kao namjenska pomoć za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država odnosno županije, prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Tako će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, zbog porasta opće razine cijena uzrokovanih makroekonomskim prilikama, bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država isplatiti ukupno 79.771.047 eura, a na račun županija ukupno uplatiti 1.164.697 eura.
Odluka je donesena radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske i osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova.
„Dospjele nepodmirene obveze u sektoru zdravstva na razini su prošlogodišnjih, a manje nego prije dvije godine“, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.
Dodao je da se u obzir kod isplate uzimaju dva kriterija - kriterij ročnosti dospjelih obveza od 120 dana na dan 31. svibnja i kriterij izvršenosti rada zdravstvenih ustanova za razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja.
Ova će odluka, rekao je Beroš, omogućiti daljnje normalno funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava koji provodi financijsku stabilizaciju u kontekstu sveobuhvatne reforme koja je upravo u tijeku.
"Međutim, koja potpuno je jasno, ne može polučiti rezultate u prvoj godini. Riječ je o procesu koji je predviđen za sljedećih nekoliko godina te mogu sa zadovoljstvom reći da smo zabilježili prve pozitivne financijske učinke na kraju prošle godine", istaknuo je.
Vlada je donijela i Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika Općine Smokvica, a za dan provedbe izbora određena je nedjelja, 18. kolovoza. Izbori se raspisuju jer je općinski načelnik, koji je izabran na redovnim izborima 2021. godine, početkom lipnja podnio ostavku.
Vlada prihvatila suogranizaciju 32. Sjednice Europske savjetodavne komisije za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu u Puli, kojoj je Hrvatska domaćin
Vlada je dala suglasnost i prihvatila suorganizaciju 32. Sjednice Europske savjetodavne komisije za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu (EIFAAC), koja će se održati od 9. do 11. listopada 2024. u Puli.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro pojasnio je da je Hrvatska članica EIFAAC-a, međunarodne organizacije pri FAO-u koja je ujedno i savjetodavno tijelo vladama zemalja članica na području upravljanja u slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi.
Sjednica EIFAAC-a kao i pripadajući međunarodni znanstveni simpozij, održava se svake dvije godine u drugoj državi - članici te je Republici Hrvatskoj ponuđeno domaćinstvo u 2024.
„Donošenje odluke Vlade preduvjet je za sklapanje Sporazuma, a Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu će sudjelovati u pripremi, financiranju i operativnoj realizaciji sjednice, kao i simpozija koji će joj neposredno prethoditi, od 7. do 9. listopada 2024.“, rekao je ministar.
Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad XXVI. gospodarskom manifestacijom „Jesen u Lici“
Isto tako, prihvaćeno je pokroviteljstvo nad XXVI. gospodarskom manifestacijom „Jesen u Lici“, sukladno zamolbi župana Ličko-Senjske županije, koja će se održati od 4. do 6. listopada 2024. u Gospiću.
Ministar Dabro istaknuo je da „Jesen u Lici“ svake godine privlači sve veći broj posjetitelja.
„Preko 350 izlagača iz Hrvatske i susjednih država predstavit će proizvode visoke kvalitete karakteristične za područja iz kojih dolaze, a u okviru manifestacije predviđeni su brojni popratni sadržaji te se očekuje preko 40.000 posjetitelja“, kazao je.
